Imjena zakona kojom će se olakšati stjecanje statusa hrvatskog branitelja i ratnog vojnog invalida, otvorila je brojne rasprave u koje su se, jasno, najviše uključili sami hrvatski branitelji.
Podijeljena mišljenja
Iako je bilo za očekivati da će ova izmjena zakona od njihove strane biti pozdravljena, ova se populacija po tom pitanju podijelila – donosi portal Dnevno.hr
Željko Sačić i Branimir Glavaš su, primjerice, isključivo protiv mogućnosti koju otvara ovaj zakon, a kao razloge navode opravdani bijes javnosti zbog ponovnog povećanja broja branitelja dok premještanje komisije za vještačenja u prostorije Ministarstva branitelja ocjenjuju – suludim.
Saborski zastupnik Stevo Culej s njima ne dijeli mišljenje:
“Zakon će pomoći braniteljima koji su ‘zapeli’ u sustavu”
“Istina je da se sa procjenama invalidnosti odugovlačilo. Osobno poznajem ljude koji godinama neuspješno rješavaju svoj status, iako je očigledno da ga zaslužuju. Moj susjed Strahonja Stevo na prvoj je liniji bio od samog početka rata… Prošao je sve velike akcije uključujući Oluju, Medački džep i Bljesak, no komisija ga je zavlačila i odbijala bez valjanog objašnjenja. No, nije u pitanju samo Stevin slučaj, postoje brojni branitelji koji su sa dokumentacijom ‘zapeli’ u sustavu, pa ako će ovaj zakon to promijeniti, svakako ga pozdravljam”, kaže Culej, zastupnik u Hrvatskom saboru i hrvatski branitelj.
S druge strane, naš sugovornik kaže kako posjeduje dokument s mirovinskog koji svjedoči da je “onima koji su napadali Vukovar u tom periodu priznat radni staž”, pa ne vidi razloge za polemike oko ostvarivanja prava hrvatskih branitelja.
Zoran Maras, predsjednik Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata, djelomično se slaže sa Culejom, no smatra da Ministarstvo branitelja s ovom izmjeno ide “ad hoc”:
“Polako sa zakonom…”
“Smatram da je zakon i do sada bio prilično cjelovit, no istina je da je proces priznavanja statusa HRVI-a trajao i do dvije godine, te da bi to trebalo mijenjati. Istovremeno, nisam siguran je li nakon ovoliko godina potrebno otvarati mogućnost za realizaciju statusa hrvatskog branitelja. Smatram da to nema smisla, te da branitelji koji su otišli u civilne mirovine trebaju dobiti braniteljski dodatak (nagradu) i to isključivo nakon što se po ratnom putu procijeni da za to ima osnove, odnosno da je branitelj s prve crte. Ja sam, načelno, za striktno razdvajanje po zaslugama”, objašnjava Maras svoje stavove.
On kaže da se Udruga Specijalne policije iz Domovinskog rata oduvijek pokušavala uključiti u donošenje zakona o braniteljskoj populaciji, pa će to učiniti i ovoga puta:
“Moglo bi doći do zlouporabe”
“Stupi li zakon na brzinu, moglo bi doći do zlouporabe, a to nitko ne želi. Stručno povjerenstvo mora postojati i nisam siguran da je prebacivanje na ministarstvo najbolje rješenje, no ukoliko do toga dođe, u njemu moraju biti predstavnici MORH-a, MUP-a i samih hrvatskih branitelja. Samo od njih se mogu dobiti temeljiti ratni putevi iz kojih će biti razvidno tko je gdje bio, u kojim je akcijama sudjelovao i u kakvim uvjetima, je li do određenih pogoršanja i oboljenja uistinu došlo posljedično iz rata i slično”.
Maras kaže kako će svakako tražiti sastanak s ministrom branitelja Tomom Medvedom kako bi mu iznio svoje procjene i ideje:
“Tada ću mu svakako postaviti pitanje, kako je moguće da Ministarstvo branitelja nema podatke o tome tko je borbeni, a tko neborbeni sektor i kako bez toga misle raditi stručne procjene? Naime, ’91. godine nije bilo isto biti diverzant ili kuharica. U svakom slučaju, MUP ima te podatke, no Ministarstvu branitelja nisu dostavljeni do danas”, zaključuje Maras.
On nadodaje kako će sastanak sa Ministarstvom branitelja zatražiti ZUGHP, Udruga Specijalne policije iz Domovinskog rata, te Savez radnika branitelja Republike Hrvatske.
dp/dp