ESLJP je prošlog tjedna proglasio Republiku Hrvatsku krivom za narušavanje ljudskih prava malene Afganistanke Madine Hussini, djevojčice koja je 2017. poginula u naletu vlaka na pruzi između Šida i Tovarnika, nakon što su, kako je utvrdio ESLJP, njezinu obitelj hrvatski policajci vratili na teritorij Srbije u tzv. pushbacku.
“Ta presuda je objavljena u četvrtak, tad je bio Vukovar, taj dan nisam stigao pročitati. Čuo sam da je ESLJP utvrdio povrede nekoliko članaka Konvencije o ljudskim pravima, ta odluka je stvarno teška za RH, predstavlja jednu veliku opomenu institucijama. Nisam je cijelu pročitao, vrlo je opširna. Ono što je važno znati – ta presuda nije konačna. Treba je dobro iščitati i u konzultacijama s pravnom zastupnicom donijeti odluku da li ići u ulaganje pravnog lijeka ili ne, rekao je za N1 potpredsjednik Vlade Boris Milošević.
“Ništa nije lako za čuti, nijedna ova činjenica koju je sud utvrdio. Činjenica je da ništa neće umanjiti bol obitelji i vratiti život djevojčice. NA RH je da, ako odluka postane konačna, da poduzme da svaka intistutcija podnese svoj teret, poduzme mjere kako bi se presuda izvršila”, govori.
Na pitanje o nedavnom slučaju premlaćivanja migranata, Milošević kaže kako se brzo utvrdilo tko su počinitelji te da je protiv njih pokrenut disciplinski postupak.
O tome je li Hrvatska ovom presudom svrstana uz bok Poljske i Mađarske koje šalju otvorene poruke da imigranti nisu dobrodšli, Milošević kaže kako EU nema jedinstvenu politiku po ovom pitanju.
“Kao članica EU- a smo dužni provoditi migracijsku politiku EU-a koja nažalost nije jedinstvena. Doneseni su neki paketi mjera kojima se pokušava postući balans između zaštite državne granice i humanitarnog pristupa. To na terenu nije jednostanvo postići, pogotovo državama koje su prve na udaru kao što smo mi. Sad vidimo sitauciju na granici Poljske i Bjelorusije gdje migranti nažalost postaju igračke u nekim geopolitičkim igrama, i mi sami, kao RH, definitivno ne možemo naći učinkovit odgovor”, kaže.
Vukovar i popis stanovništva
Komentirao je za N1 i što očekuje od popisa stanovništva, osobito što se tiče Vukovara.
“Teško je spekulirati. Očekujem pad broja stanovnika, svih. Službena procjene DZS-a je da je broj za 30.000 manji nego prije 10 godina, tu ima i Srba i Hrvata i svih. Ovisi kakav je omjer, postotak unutar tog apsolutnog broja. Srba je u Vukovaru uvijek bilo negdje oko trećine, i očekujem da će to biti tako i na ovom popisu. Jako je to teško procijeniti. Ako ih i bude manje od trećine, smatram da bi bilo dobro da se ćirilične ploče ostave u Vukovaru i da ćirilica zaslužuje biti u svim dijelovima Hrvatske u kojoj Srba ima u znatnijem broju”, kaže Milošević.
Na pitanje o zajedničkim školama u Vukovaru kaže kako takva pitanja izazivaju zatvaranje srpske zajednice. “Mi nemamo puno sredina gdje takva vrsta nastave postoji, imamo u Vukovaru i sredinama oko Vukovara. I što ćemo sad napraviti, idemo i to ukinuti. Smatram da djecu treba promatrati, ne samo kao Srbe i Hrvate, postoje sadržaji kroz koje oni mogu naći zajednički identiteti nazivnik. Djeca se više druže kad idu u istu smjenu. Djeca tamo idu u istu školu, veći je problem tamo gdje idu u dvosmjensku nastavu”.
“Ne mislim da je rješenje ukidanje manjinske nastave. Treba poslušati što žele roditelji i struka”, govori.
Ivica R.