Rusija je ljuta. Kažu da ih je Ukrajina napala. Iz čista mira. Nije im jasno čime su zaslužili podmuklo bombardiranje pa sad cijelom zapadnom svijetu pokazuju snimke napada i govore “eto, vidite kakvi su ti vaši Ukrajinci”.
Napad se dogodio u Belgorodu, gradu od 360.000 stanovnika nedaleko ukrajinske granice. Regionalni guverner Vjačeslav Gladkov optužio je za napad Ukrajinu čije su snage, kaže, helikopterima granatirale tamošnje skladište nafte nakon čega je izbio veliki požar. U objavi na društvenoj mreži Telegram, spomenuo je i da su dvije osobe ozlijeđene, no ta je informacija kasnije demantirana. Stanovnici obližnjih ulica evakuirani su dok vatrogasci ne ugase buktinju. A gasiti bi je mogli danima.
Kako je objavila ruska novinska agencija RIA, zapalilo se osam spremnika goriva u vlasništvu tvrtke Rosneft te postoji opasnost da se požar proširi na još osam.
Drugi je to napad na isti grad nakon što je prije dva dana raketirano i skladište oružja. I dok Rusima u početku nije bilo jasno što se događa, dopuštali su i mogućnost da je u arsenalu došlo do samozapaljenja ili neke diverzije, sada su sigurni da su ataci djelo Kijeva. Objavili su i snimke ukrajinskih helikoptera kako bježe s poprišta u niskome letu. Radarima nevidljivi, a protuzračnoj opremi iznenadni.
– Napad na skladište goriva ne stvara dobre uvjete za nastavak mirovnih pregovora – kazao je glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov, napominjući kako je o “incidentu” izviješten i predsjednik Vladimir Putin.
Ukrajina nije preuzela odgovornost za napad(e), javio se tek ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba s izjavom koja ne govori ništa, a otkriva sve.
– Ne mogu ni potvrditi ni odbaciti tvrdnju da je Ukrajina sudjelovala u tome samo zato što ne posjedujem sve vojne informacije – rekao je Kuleba.
Glasnogovornik ministarstva obrane Oleksandr Motuzjanjk na brifingu za novinare prisnažio je kako “Ukrajina trenutačno provodi obrambenu operaciju protiv ruske agresije na teritoriju Ukrajine, a to ne znači da je Ukrajina odgovorna za svaku katastrofu na ruskom teritoriju”. Upletenost u napad na na Belgorod ni on nije želio ni potvrditi ni opovrgnuti.
Ukrajina ne mijenja samo vojnu taktiku, nego i retoriku. Nakon što je predsjednik Volodimir Zelenski poručio kritičarima “s kauča” da se pojave na bojištu ili ušute, jučer je otkrio kako je dvojici generala oduzeo činove. Naciji je u video-obraćanju objasnio da su “prekršili svoju vojnu prisegu na vjernost ukrajinskom narodu”, dodajući da ih je “nešto spriječilo da zaključe gdje im je domovina”.
General Andrij Olehovič bio je na čelu unutarnje sigurnosti u glavnoj ukrajinskoj obavještajnoj agenciji (SBU), dok je general Krivoručko Serhij Oleksandrovič bio šef SBU-a u Hersonu, prvom većem gradu koji je pao u ruke Rusa. Zelenski je obojicu prozvao antiherojima, davši naslutiti kako oni nisu jedini.
– Sada se nemam vremena baviti izdajicama. Ali s vremenom će svi biti kažnjeni – rekao je ukrajinski predsjednik.
Nevladina udruga Human Rights Watch pozvala je ukrajinske vlasti da istraže moguće ratne zločine počinjene nad ruskim zarobljenicima. Povod je bila snimka koja prikazuje izbacivanje iz kombija trojice muškaraca u ratnoj uniformi, nakon čega im drugi naoružani muškarci pucaju u noge. Autentičnost snimke nije neovisno potvrđena, no agencija AFP navodi da je riječ o snimci iz sela Mala Rohan na području Harkiva. Novinari AFP-a, koji su uspjeli ući u Malu Rohan, vidjeli su tijela dvojice ruskih vojnika na jednoj od razorenih seoskih ulica te još dva mrtva tijela bačena u jamu.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Oleksij Arestovič ustvrdio je na Telegramu kako je zlostavljanje zatvorenika ratni zločin naglasivši kako će zlostavljači biti kažnjeni. Obratio se i ukrajinskim vojnicima kazavši kako prema zatvorenicima moraju postupati u skladu sa Ženevskom konvencijom, “bez obzira na osobne emocionalne motive”.
Kod Kijeva se rat ponovno rasplamsao. Žestoke bitke, prema riječima Vitalija Klička, gradonačelnika, vode se sjeverno i istočno od grada, dok je ukrajinska vojska objavila da je preuzela potpunu kontrolu nad Borodjankom, gradićem zapadno od Kijeva. Kako prenosi Reuters, Kličko je izdao i upozorenje svim stanovnicima da je “rizik od smrti u Kijevu prilično visok”.
GRANATE NA HARKIV
BBC je objavio reportažu svog ratnog izvjestitelja Jeremyja Bowena koji je obišao dio autoceste kod Kijeva nakon što su ukrajinske snage potisnule rusku vojsku s tog područja.
”Izbrojali smo 13 tijela na dijelu ceste ne dužem od 200 metara između Mrie i Mile, sela nedaleko od Kijeva”, opisuje Bowen, dodajući kako je za dva tijela potvrđeno da se radi o ukrajinskim civilima koje su ubili ruski vojnici, dok ostali još nisu identificirani.
Granate su 37. dana ruske invazije na Ukrajinu padale i na Harkiv, dok pokušaj ruskog proboja u blizini Izjuma nije uspio. Tako barem tvrdi ukrajinska strana. A tvrdi da su Rusi zapeli i kod Mikolajiva. Ubijaju, ali ne napreduju. Regionalni guverner Vitalij Kim objavio je kako je broj smrtno stradalih u bombardiranju zgrade gradske uprave u tom gradu na jugu zemlje narastao na 28. Kim je, podsjetimo, preživio pukim slučajem, zaspao je i zakasnio na posao.
Gradonačelnik Černihiva Vladislav Atrošenko za CNN je potvrdio da su ruske snage, samo nekoliko dana nakon što je Moskva obznanila kako će “drastično smanjiti intenzitet vojnih aktivnosti oko Kijeva i Černihiva”, granatiranjem uništile Onkologiju u tom gradu.
– Neke granate su izravno pogodile regionalnu bolnicu. Jedna od zgrada, u kojoj se nalazi Odjel za onkologiju, potpuno je uništena. Troje ljudi je teško ranjeno – kazao je Atrošenko.
Prema njegovim riječima, u Černihivu nema ni vode ni struje, a lijekova za još tjedan dana.
Britansko ministarstvo obrane u svom izvješću navodi kako su ukrajinske snage oslobodile sela Sloboda i Lukašivka, južno od Černihiva, a spominju i kampanju “uspješnih, ali ograničenih kontranapada” istočno i sjeverno od Kijeva. No, da je stanje daleko od dobroga potvrđuje i izjava Oleksija Jaremenka, ukrajinskog ministra zdravstva, koji je jučer za Sky News govorio o humanitarnoj katastrofi jer “ruske snage nastavljaju gađati stambena područja, bolnice i zgrade diljem zemlje.”
– U nekim regijama humanitarni koridori ne funkcioniraju. Ne možemo donijeti lijekove, vodu i hranu u gradove, posebice u Mariupolj i Černihiv – kazao je Jaremenko.
U Mariupolj, naglasio je, već 36 dana niti jedan jedini lijek nisu uspjeli dopremiti te zapravo nitko nema pojma o razmjerima tamošnjeg užasa. O otvaranju humanitarnih koridora iz tog opkoljenog lučkog grada na Azovskome moru svaki dan slušamo, dok oni koji su uspjeli pobjeći svjedoče o paklu kroz koji su morali proći. I o tisućama koje u tome nisu uspjele.
– Mariupolj je i dalje je zatvoren za svaki pokušaj ulaska i vrlo opasan za svaki pokušaj izlaska – rekao je u petak zamjenik gradonačelnika Andrjuščenko.
Otkrio je da ruske snage “od četvrtka sprječavaju dopremu manjih količina humanitarne pomoći do opkoljenih stanovnika, što jasno govori da planirani humanitarni koridor nije otvoren. “Osim toga, od jučer okupatori kategorički odbijaju da se bilo kakva humanitarna pomoć – čak i u malim količinama, dopremi u grad.”
BBC je javio kako konvoj Međunarodnog odbora Crvenog križa humanitarnom te medicinskom pomoći stoji u Zaporižji jer nisu dobivena sigurnosna jamstva da može nastaviti prema Mariupolju. Autobusi pak koje su Ukrajinci uputili po civile, njih više od 40, zaustavljeni su u Berdjansku, pri čemu su, tvrdi Kijev, neki opljačkali ruski vojnici odnoseći pakete pomoći.
Dramatično je, tvrdi Kijev, bilo i u Černobilu. Ruski vojnici su pri povlačenju iz područja nuklearne elektrane sa sobom kao taoce odveli zasad nepoznat broj ukrajinskih vojnika. Državna nuklearna agencija Energoatom na Telegramu je objavila da je riječ o pripadnicima Nacionalne garde.
UNESCO je izrazio zabrinutost zbog uništavanja kulturnoga blaga. Deseci vrijednih crkava, povijesnih mjesta i muzeja oštećeni su u ratu, a posebno je, kaže se u priopćenju, ugrožena baština u Černihivu.
Prema preliminarnoj listi, potpuno je ili djelomično uništeno 29 vjerskih objekata,16 povijesnih zgrada, četiri muzeja i četiri spomenika. Šefica UNESCO-a Audrey Azoulay pisala je ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu početkom ožujka da je Rusija potpisnica konvencije o zaštiti kulturnog blaga tijekom ratnih sukoba, no odgovor do danas nije dobila.
TROŠKOVI ZBOG SANKCIJA
Ukrajinsko tužiteljstvo otvorilo je 3457 kaznenih postupaka protiv ruske vojske. Mihajlo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika, na društvenim je mrežama objavio kako su najgori zločini ubijanje građana, nasilje, zlostavljanje djece i mučenje. Glasnogovornica Bijele kuće Kate Bedingfield rusku invaziju na susjednu zemlju nazvala je Putinovom “strateškom katastrofom”, ističući kako sada postoje “nepobitni dokazi” da rat koji traje više od mjesec dana nije postigao ono što je ruski predsjednik priželjkivao.
– Primijenjene sankcije nanose ekstremne troškove ruskom gospodarstvu – tvrdi Bedingfield, otkrivajući kako će sankcije biti proširene i na zrakoplovni, pomorski te elektronički sektor.
Ruska novinska agencija RIA citirala je dužnosnika ministarstva vanjskih poslova koji je rekao da Rusija neće tražiti od Europske unije da ukine sankcije. Nikolaj Kobrinets, šef odjela za europsku suradnju u ministarstvu, rekao je da se Kremlj dobro osigurao i da neće tražiti prekid sankcija.
Njemački kancelar Olaf Scholz izrazio je sumnju u vjerodostojnost informacija koje od svojih suradnika dobiva Vladimir Putin. Scholz je na njemačkom političkom podcastu, koji će biti objavljen u nedjelju, rekao kako je uvjeren da “ruski predsjednik nije dobro informiran” i da “njegove službe skrivaju puno toga od njega, na primjer, koliko je ruskih vojnika poginulo u ovom ratu”.
Što se plina tiče, Kremlj je jučer objavio kako neće odmah isključiti njegovu isporuku zemljama koje ne udovolje Putinovu dekretu o obaveznom plaćanju u rubljima od 1. travnja.
– Dobio sam puno pitanja o tome znači li novi dekret da ćemo od danas isključiti isporuku plina zemljama koje ne počnu plaćati u rubljima. Ne, to ne znači to i to ne slijedi iz dekreta – rekao je u petak Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov, objašnjavajući kako su plaćanja za današnje isporuke plina predviđena krajem travnja ili početkom svibnja – javlja Slobodna Dalmacija
Ministar na turneji: Lavrov obilazi prijatelje
Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, obilazi prijatelje. Nakon što je bio u Kini, jučer je stigao u Indiju, u New Delhi gdje se sastao s indijskim premijerom Narendrom Modijem i ministrom vanjskih poslova Subrahmanyamom Jaishankarom. Sjedinjene Američke Države ovaj su posjet prokomentirale riječima kako “svaka zemlja ima svoje odnose s Rusijom.”
– Mi to ne pokušavamo promijeniti, samo tražimo da zemlje glasno govore protiv neopravdane, ničim izazvane ruske agresije i pozivaju na prekid nasilja koristeći utjecaj koji, baš poput Indije koja ima dugogodišnji odnos s Rusijom, imaju – izjavio je glasnogovornik State Departmenta Ned Price.
Ministar na turneji: Lavrov obilazi prijatelje Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, obilazi prijatelje. Nakon što je bio u Kini, jučer je stigao u Indiju, u New Delhi gdje se sastao s indijskim premijerom Narendrom Modijem i ministrom vanjskih poslova Subrahmanyamom Jaishankarom. Sjedinjene Američke Države ovaj su posjet prokomentirale riječima kako "svaka zemlja ima svoje odnose s Rusijom." - Mi to ne pokušavamo promijeniti, samo tražimo da zemlje glasno govore protiv neopravdane, ničim izazvane ruske agresije i pozivaju na prekid nasilja koristeći utjecaj koji, baš poput Indije koja ima dugogodišnji odnos s Rusijom, imaju - izjavio je glasnogovornik State Departmenta Ned Price.
Medvedev: Neće biti naše pšenice za Zapad Dmitrij Medvedev, bivši predsjednik i premijer Rusije te jedan od najodanijih suradnika Vladimira Putina, uputio je novu prijetnju Zapadu. Kako javlja Sky News, Medvedev je kazao kako bi Rusija mogla ograničiti izvoz poljoprivrednih dobara samo na "prijateljske" zemlje u svjetlu sankcija koje je Moskvi zbog invazije na Rusiju uveo Zapad. Rekao je da će Rusija, jedan od glavnih svjetskih izvoznika pšenice, razmotriti situaciju s opskrbom hrane i poljoprivrednih proizvoda te objaviti "neke jednostavne, ali važne smjernice vezane uz sigurnost opskrbe hranom u Rusiji". - Hranu i poljoprivredne proizvode izvozit ćemo samo našim prijateljima. Na svu sreću, ima ih puno, ali u Europi i Sjevernoj Americi ih nema - izjavio je Medvedev.
Susret čelnika EU-a i Kine Čelnici Europske unije i Kine sastali su se jučer prvi put u dvije godine. Na sastanku u Bruxellesu, Unija je nastojala dobiti jamstva Pekinga da neće opskrbljivati Rusiju oružjem i pomagati Moskvi u zaobilaženju sankcija Zapada nametnutih zbog invazije na Ukrajinu. Dužnosnici angažirani na pripremi summita rekli su da bi bilo kakva pomoć Rusiji naštetila međunarodnoj reputaciji Kine i ugrozila odnose s njezinim najvećim trgovinskim partnerima - Europom i SAD-om. Predsjednici Europske komisije i Europskog vijeća Ursula von der Leyen i Charles Michel na virtualnom sastanku na vrhu razgovarali su i s kineskim premijerom Li Keqiangom te potom i s predsjednikom Xi Jinpingom.