Žitozajednica: Cijena suncokreta potvrda je globalnog utjecaja ukrajinske krize
Kilogram brašna na trgovačkim je policama ovih dana dosegnuo, pa i premašio psihološku granicu od deset kuna. U pojedinim stranim trgovačkim lancima kilogram glatkog 550, kao i oštrog brašna jednog domaćeg proizvođača, u ponedjeljak je bila 11,49 kuna. Tip 1600 (za tamni kruh) istog proizvođača je 11,99, a kilogram kukuruznog brašna 13,49 kuna.
Brojni faktori
Trgovački lanac u kojem su istaknute ove cijene, kilogram glatkog brašna vlastite robne marke prodaje za 7,29, a oštrog za 7,99, dok je pakiranje od pet kilograma iste robne marke na akciji 28 kuna. S druge strane, na akciji je brašno pojedinih proizvođača proteklih dana u nekim lancima bilo 4,5 kuna i odmah je planulo s polica. Uglavnom, raspon cijena brašna je širok.
Istovremeno, osječko Žito objavilo je kotaciju cijena s danom 5. travnja, ponudivši za treću klasu pšenice dvije kune, a za četvrtu 1,95 kuna, što je prije bilo nedokučivo i za prvu klasu. Riječ je o isporuci za srpanj/kolovoz, dok su cijene za isporuku odmah, kao i cijene za premium, prvu i drugu klasu pšenice na upit. Kotacijska cijena za suncokret (vlaga 9 %, primjese 2 %, ulje 44 %), isporuka u rujnu/listopadu čak je pet kuna, a uljane repice (vlaga 9 %, primjese 2 %, ulje 40 %), isporuka u srpnju/kolovozu, 5,50 kuna, dok su cijene za isporuku odmah za obje uljarice na upit. Istovremeno, stižu informacije kako je litra ulja u Njemačkoj već prešla i pet eura i stoji oko 40 kuna. I u hrvatskim je trgovinama dosegnula 18 kuna. Globalni poremećaji, rat u Ukrajini, inflacija i sve drugo, i dalje utječe na val poskupljenja. “Cijena kilograma brašna dosegnula je psihološku granicu i sve je, u principu, neizvjesno što se tiče novih cijene. One su u konstantnom rastu, a sve je povezano s kretanjem cijenama sirovina, energenata, a mi to pratimo. Nije posrijedi samo brašno”, kaže direktorica Žitozajednice Nada Barišić. Naravno, rastu svakodnevno i cijene drugih artikala, no brašno ima simboliku, ono je kruh, a iza Hrvatske je rekordna žetva od 1,1 milijun tona, s tim da je naša zemlja u pšenici, kao i žitaricama, samodostatna.
Na upit o šarolikosti cijena brašna, Nada Barišić kaže kako to ovisi o proizvođaču, o dobavnom lancu sirovina, o dinamici nabave sirovina, cijeni energenata… “Nisu svi u istoj poziciji, neki su bolje opskrbljeni zalihama sirovina, neki slabije. Oni mlinovi koji melju na način da češće nabavljaju sirovinu, češće i mijenjaju cijene. Tko ima veće količine sirovina njihova dinamika mijenjanja cijena je manja. Tako je i s pekarima i njihovom dinamikom mijenjanja cijena kruha i peciva, oni koji imaju veće zalihe brašna nisu primorani tako često mijenjati ih, a oni s manjim količinama i koji moraju platiti veće troškove dostave, u lošijoj su poziciji”, kaže direktorica Žitozajednice. Ponovno se priča vraća na važnost skladišnih prostora. “Opet smo u začaranom krugu nedovoljnih skladišnih kapaciteta koji upravo sada pokazuju svu svoju važnost – tko ih ima može nabavljati veće količine sirovina i ne biti ovisan o čestim dobavama, nesigurnosti isporuke, uvećanim troškovima dostave i drugome, i sve se to na kraju odrazi na cijenu brašna, odnosno kruha. Cijene energenata jedno su vrijeme padale, a sada opet rastu, pa bi novo poskupljenje moglo biti uz novu najavu poskupljenja energenata”, kaže Barišić.
Neizvjesnost
U svakom slučaju, posrijedi su povijesno visoke cijene, uz veliku neizvjesnost. “Sada smo u poziciji da se zna do kada će ovakvo stanje trajati, kako će nam biti stanje s novom pšenicom, s novom žetvom, novim cijenama energenata. Zasad je godina za pšenicu O.K. I kotacijske cijene govore u prilog da je sve vrlo neizvjesno, da su cijene u stalnom porastu”, kaže čelnica krovnog mlinsko-pekarskog udruženja.
Kada je riječ o cijeni pšenice na burzama, ona se i dalje kreće oko 400 eura po toni, u Francuskoj je to 414, na drugim burzama, primjerice, cijena je 394 eura. “Vidimo da je cijena pšenici na burzama oko 400 eura po toni, znači da bi novi porast bio povezan s rastom cijena energenata. Ne možemo znati do kuda će to ići, sve ovisi o razvoju krize u Ukrajini, o novoj žetvi”, kaže Barišić. Za povijesno visoku ponuđenu cijenu za suncokret od pet kuna kaže kako to govori koliko je ukrajinsko tržište veliko i koliko rat na cijenu uljarica utječe globalno, piše Glas Slavonije
Ivica R.