Novinar Al Jazeere Ivo Puljić je objavio zanimljiv twit u kojem je podsjetio na jedan podatak koji je na prostoru Bosne i Hercegovine sve do sada prolazio ispod radara, a ako bi se i pojavio samo u naznakama učinjeno je sve kako bi se lik i djelo vodećeg Bošnjaka očuvao što čistijim kako mu se ni mrtvom ne bi uprljalo ime i prezime iako mu ova činjenica kod bošnjačkog pučanstva sigurno ne bi naštetila poznajući svojevrsnu opčinjenost Bošnjaka – muslimana Iranom i njihovim režimom, naprotiv.
Naime radi se o činjenici koju je objavila CIA da je Alija Izetbegović u dvije torbe od Iranaca dobio 500 000 dolara za predizbornu političku kampanju, a vjerojatno i druge političke usluge, što je trebao naknadno vratiti Irancima koji su i ranije pokušali ostvariti utjecaj na bošnjačke političare i imali pristojno uspjeha.
Los Angeles Times u svojem tekstu od 31. 12. 1996. godine piše kako Središnja obavještajna agencija (CIA) ima dokaze da su iranski agenti tajno isporučili najmanje 500.000 dolara u gotovini bosanskom predsjedniku Aliji Izetbegoviću za njegovu kampanju prije bosanskih izbora prošle jeseni, prema tajnim dokumentima do kojih je došao The Times.
CIA je otkrila da su Iranci Izetbegoviću dali najmanje dva komada prtljage napunjene novcem, od kojih je svaki sadržavao oko 250.000 dolara, kako bi pomogli u financiranju njegove kampanje u tjednima koji su prethodili izborima, stoji u dokumentima.
Optužbe su poduprle uvjerenje CIA-e da je iranski utjecaj u Bosni i dalje jak više od godinu dana nakon Daytonskog mirovnog sporazuma – što je u suprotnosti s javnim tvrdnjama Clintonove administracije da je pritisak SAD-a prisilio bosansku muslimansku vladu da olabavi svoje veze s Iranom.
U stvari, analitičari CIA-e vjeruju da su Izetbegovića “kooptirali Iranci” i da je sada “doslovno na njihovom platnom spisku”, navodi se u povjerljivom izvješću temeljenom na CIA-inoj analizi tog pitanja.
Unatoč tome, dužnosnici administracije priznali su u ponedjeljak da je predsjednik Clinton pristao osloboditi 100 milijuna dolara vrijedne američke vojne pomoći Bosni čak i nakon što je CIA otkrila iranske isplate Izetbegoviću i izvijestila te informacije kreatorima politike.
Bosancima je mjesecima uskraćivana američka pomoć zbog zabrinutosti SAD-a o nastavku iranskog utjecaja u zemlji. Ali pomoć je konačno puštena u studenom nakon što je Izetbegovićeva vlada popustila pod pritiskom SAD-a i pristala otpustiti visokog dužnosnika (ČENGIĆ) s odličnim vezama s Iranom.
Dužnosnik administracije rekao je da su Sjedinjene Države tajno rekle Izetbegoviću da su iranske isplate u gotovini “neprihvatljive”, ali su svejedno pustile Bosancima 100 milijuna dolara u vojnoj opremi.
“Iranski doprinos nas je zastao”, rekao je dužnosnik, a zabrinutost je “iznesena kod Bosanaca”. Ali predsjednik Clinton dopustio je protok američke vojne potpore jer iranske gotovinske isplate Izetbegoviću tehnički nisu kršile usko postavljene zahtjeve certifikacije koje je Kongres nametnuo američkoj pomoći.
Izetbegović – koji je bio i islamski učenjak i pravnik – i njegova muslimanska frakcija pobijedili su na bosanskim izborima u rujnu. Izbori su doveli do stvaranja nove nacionalne vlade s tročlanim predsjedništvom kojim je predsjedao Izetbegović.
Dužnosnik administracije priznao je u ponedjeljak da je iranski utjecaj u Bosni i dalje uznemirujući problem. Naglasio je, međutim, da administracija i dalje vjeruje da je prisutnost Irana smanjena kao rezultat pritiska SAD-a. “Još uvijek postoje Iranska revolucionarna garda ili Moudžahedini koji hodaju okolo, još uvijek su naoružani? Mislim da su većinom otišli. Ali Iranci će uvijek nastojati slijediti svoje ciljeve. Da, Iranci će pokušati utjecati na događaje.”
*Ali već mjesecima američka obavještajna zajednica izdaje zabrinjavajuća izvješća koja su oštro u suprotnosti s umirujućim javnim izjavama administracije i upozorenjima da Iranci ne nestaju.
Na primjer, analitičari Nacionalne sigurnosne agencije, supertajne agencije koja se bavi elektroničkim prisluškivanjem i razbijanjem šifri, izvijestili su u rujnu da, “unatoč dogovorenim uvjetima” prema mirovnom sporazumu postignutom 1995. u Daytonu, Ohio, “ osoblje Iranske revolucionarne garde i dalje je aktivno u cijeloj Bosni.”
Analitičari CIA-e također su primijetili da se iranska prisutnost proširila prošle jeseni otvaranjem novog konzulata u bosanskom gradu Mostaru, dok su drugdje u Bosni Iranci otvorili novu radio stanicu, novi kulturni centar, dva “centra za rekonstrukciju” i ured Društva Crvenog polumjeseca. “Poznato je da su neke od ovih aktivnosti paravan za Iransku revolucionarnu gardu” i iransku obavještajnu službu, navodi se u povjerljivom izvješću o tom pitanju.
Analitičari CIA-e također su se razišli s Bijelom kućom i State Departmentom tvrdeći da Clintonova administracija mora podijeliti dio krivnje za nastavak iranske prisutnosti. U povjerljivim brifinzima za Kongres, dužnosnici CIA-e izjavili su da je odluka administracije iz 1994. godine da prešutno odobri stvaranje tajnog iranskog dotoka oružja u Bosnu odigrala središnju ulogu u dramatičnom porastu iranskog utjecaja u Bosni.
To uvjerenje dovodi analitičare CIA-e u potpunu suprotnost s tvrdnjama Bijele kuće da je Clintonovo “zeleno svjetlo” za isporuke iranskog oružja malo doprinijelo povećanju iranske uloge u Bosni.
“Nema sumnje da je politika dopremanja oružja u Bosnu bila od velike pomoći u dopuštanju Irancima da se ukopaju i stvore dobre odnose s bosanskom vladom”, rekao je viši časnik CIA-e Kongresu u povjerljivoj izjavi. “I to je nešto što ćemo doživjeti da požalimo jer kada dignu u zrak neke Amerikance, kao što će nedvojbeno učiniti prije ovoga… . . stvar je gotova, djelomično će biti jer su Iranci imali vremena i kontakata da se dobro etabliraju u Bosni.”
CIA je ponudila Kongresu detaljne dokaze koji podupiru svoje optužbe. Nekoliko tjedana nakon Clintonove odluke da sankcionira isporuku iranskog oružja u travnju 1994., CIA kaže, stotine boraca i instruktora Iranske revolucionarne garde nagrnule su u zemlju, udvostručivši prisutnost koju je sponzorirao Iran na 400 ili više. Dva tjedna nakon što je dano zeleno svjetlo, mirovne snage Ujedinjenih naroda po prvi su put otkrile jedinicu Iranske revolucionarne garde kojom je neovisno zapovijedala na terenu u Bosni.
I samo 10 dana nakon zelenog svjetla, Iran je imenovao svog prvog veleposlanika u Bosni, Mohammeda Taheriana, koji je služio kao iranski veleposlanik u Afganistanu kada je Iran slao pomoć i oružje afganistanskim pobunjenicima.
U međuvremenu, analitičari CIA-e oštro se ne slažu s Bijelom kućom i State Departmentom o razmjerima iranskog dotoka oružja, pokazuju dokumenti. CIA procjenjuje da su Iranci prokrijumčarili otprilike 14.000 tona oružja između svibnja 1994. i prosinca 1996., u vrijednosti između 100 i 200 milijuna dolara – barem dvostruko više od procjena koje su ranije javno objavili dužnosnici Bijele kuće i State Departmenta.
Nakon Daytonskog mirovnog sporazuma, Clintonova administracija je smanjivanje iranskog utjecaja u Bosni postavila kao glavni prioritet. Činilo se da su Bosanci popustili pred zahtjevima SAD-a, a u lipnju je predsjednik Clinton potvrdio da su strani borci koje je sponzorirao Iran povučeni.
Taj certifikat je zakonski zahtijevao Kongres kao uvjet za američku pomoć u opremanju i obuci restrukturirane bosanske vojske. Ali administracija je svejedno zadržala tenkove, helikoptere, puške i drugu vojnu opremu u vrijednosti od 100 milijuna dolara do studenog – držeći opremu na teretnom brodu kojem je naređeno da čeka u Jadranskom moru dok se ne ispune daljnji zahtjevi SAD-a o smanjenju iranskog utjecaja od strane Bosanaca. Sjedinjene Države pustile su pomoć nakon što je Hasan Čengić, zamjenik bosanskog ministra obrane, smijenjen zbog njegovih veza s Iranom.
Američki obavještajni dužnosnici vjeruju da je Čengićevo otpuštanje malo doprinijelo smanjenju iranskog utjecaja u Bosni. U jesen su dužnosnici izjavili da je najmanje jedan član kabineta bosanskih Muslimana bio agent MOIS-a, iranske obavještajne službe, prema povjerljivim dokumentima, objavio je LA Times