Maslačak (Taraxacum platycarpum, Taraxacum officinale) je biljka prepoznatljiva po žarko žutim cvjetovima. Samonikla je i raste na skoro svakoj vrsti tla. Može djelovati antioksidativno, protuupalno te snižava krvni tlak i koncentraciju glukoze u krvi dok se konzumira.
Maslačak – karakteristike
Maslačak je vrlo prilagodljiva biljka. Uspijeva na svakovrsnom tlu, u kojem razvija snažni, vretenasti korijen, duboko do 30 cm. List maslačka je prizemni, nejednakog ruba ili više-manje urezan te dug 5 do 25 cm.
Svijetložuti cvatovi razvijaju se na vrhu šuplje cvjetne stabljike koja, kao i svi dijelovi maslačka, sadrži mliječni sok. Maslačkov cvijet je prepoznatljive žute boje, a od maslačka se može raditi i med žute boje.
Maslačak se rasprostranjuje vjetrom, koji otpuhuje lagano sjeme. Maslačak raste posvuda, u vrtovima, na pašnjacima, i na svim zelenim površinama.
Maslačak treba brati u proljeće, u travnju i svibnju. Prikladnim oruđem iskapamo korijen, razrežemo ga i s zelenim dijelovima (prvenstveno s tisnom rozetom) objesimo na zračnu prostoru neka se posuši. Može se sušiti i na umjetnoj toplini, ali samo do 40°C.
Listovi maslačka sadrže:
vitamine A, C, K, B i E,
željezo,
kalcij,
magnezij,
kalij.
Korijen maslačka sadrži i inulin, polisaharid, odnosno vlakno, koje djeluje prebiotički potičući rast “dobrih” bakterija u probavnom sustavu, ističu belgijski znanstvenici u radu objavljenom 2017. godine u časopisu Gut.
Maslačak – ljekovitost
U nastavku članka donosimo pregled upotrebe i primjene maslačka kao lijeka. Međutim, prije toga trebate znati da ga zbog aktivnih supstanci neke osobe ne smiju koristiti.
To su:
trudnice,
dojilje,
osobe alergične na korove i trave.
Preporučene dnevne doze unosa maslačka još uvijek nisu poznate jer ovise o zdravlju, starosti i spolu osobe. Zbog toga je teško provesti potrebna istraživanja.
Iz istog razloga se maslačak ne preporučuje trudnicama i dojiljama jer još uvijek nije poznato kako djeluje na dijete. Prije upotrebe maslačka u ljekovite svrhe se obavezno posavjetujte s liječnikom.
Ljekovite tvari i primjena
Maslačak posjeduje mnoge prirodne biljne tvari koje imaju ljekovito djelovanje. To su:
vitamini,
gorke tvari,
tvari koje imaju enzimatsko djelovanje,
saponini,
tanini,
mineralne tvari i elementi u tragovima,
nešto eteričnog ulja,
inulin,
kolin,
bjelančevine i drugo.
Stručnjaci sa zdravstvenog portala Healthline navode koja pozitivna djelovanja maslačak može imati, a to su:
smanjenje upalnih procesa u organizmu,
regulacija koncentracije glukoze u krvi,
snižavanje krvnog tlaka,
poboljšanje probave,
zaštita stanica od oštećenja slobodnih radikalima,
zaštita jetre,
zaštita kože od oštećenja UV zračenjem.
Ne postoji mnogo istraživanja koja potvrđuju ljekovito djelovanje maslačka u svrhu primjene iz tradicionalne narodne medicine, poput liječenja bolesti kostiju.
Međutim, nutritivni sastav maslačka, bogat kalcijem i vitaminom K, može indicirati da bi konzumacija maslačka mogla dovesti do zdravog stanja kostiju.
Istraživanja pokazuju da bi unos svježih ili suhih listova maslačka trebao biti ograničen na 4 – 10 grama dnevno. Unos korijena maslačka bi trebao biti maksimalno 2 – 8 grama dnevno.