Na Međunarodni dan ljudskih prava 10. prosinca održava se molitva na groblju hrvatskih vojnika poginulih između 1941. i 1945. Njihove grobove preorala je komunistička vlast 1945., a sadašnje vlasti za to, čini se, nije briga, posebno trenutnu zagrebačku vlast na čelu s Tomislavom Tomaševićem. Oni su, naime, onemogućili obnovu groblja iako su udruge same osigurale sredstva. To je na Facebooku komentirao zastupnik u Gradskoj skupštini Trpimir Goluža.
Goluža: Pravo na obilježen grob civilizacijska je vrijednost
„Zašto se u Hrvatskoj gotovo nikada ne uspijevamo maknuti iz ideoloških rovova, čak ni onda kad se određujemo o elementarnim civilizacijskim dosezima?! Pravo na obilježen grob civilizacijska je vrijednost i osnovno ljudsko pravo definirano Ustavom Republike Hrvatske i brojnim međunarodnim konvencijama.
Tijekom Drugoga svjetskog rata, od 1941. do 1945, godine, na zagrebačkome Mirogoju, na dijelu groblja nedaleko od spomenika žrtvama Prvoga svjetskog rata, pokapani su hrvatski vojnici. Kao i svi drugi, i ti su grobovi bili uredno evidentirani, a na svakome je bio i spomenik istog oblika. Križevi za katolike, nišani za muslimane.
Vicko Krstulović, ministar Federalne Države Hrvatske, donio je 6. srpnja 1945. zapovijed o preoravanju grobalja. Na temelju te zapovijedi preoran je i taj dio mirogojskoga groblja, na čijem je mjestu kasnije izrasla šuma.
Groblje je označeno tek nakon obnove hrvatske države, postavljanjem skromnog spomenika. Zahvaljujući sačuvanim nacrtima i popisima, sasvim precizno su poznata gotovo sva mjesta na kojima je bilo pokopano oko 550 ljudi, zahvaljujući čemu je moguće poprilično vjerodostojno obnoviti to groblje.
>Biskup Šaško na groblju hrvatskih vojnika: Političke vlasti ne dopuštaju da ovo polje bude poput drugih na Mirogoju
Nova vlast eutanazirala inicijativu
Na inicijativu niza hrvatskih žrtvoslovnih udruga, predvođenih Hrvatskim društvom političkih zatvorenika, aktualna Tomaševićeva gradska vlast priredila je Ugovor o darovanju radova uređenja ‘Groblja hrvatskih vojnika 1941.–1945.’ na gradskom groblju Mirogoj. Njime se žrtvoslovne udruge obvezuju osigurati novac i izvesti radove u skladu s prihvaćenim ‘Projektom uređenja groblja hrvatskih vojnika 1941.–1945.’ od veljače 2021., koji je izrađen uz suglasnost nadležnih gradskih ureda i o trošku Grada Zagreba, a potom te radove darovati Gradu Zagrebu kako bi grobljanska uprava dalje održavala to groblje.
>Tomašević o gradu u kojem nema diskriminacije?! Evo što mu poručuje Marko Krznarić
S obzirom na vrijednost predmetnih radova te na zakonsku odredbu da se nikoga ne može obdariti mimo njegove volje, Grad Zagreb odnosno gradonačelnik Grada Zagreba nije mogao prihvatiti to darovanje bez odluke Gradske skupštine.