Alergije – kad preburno reagira imunosni sustav

Must Read
I.R.https://dugopolje.org
Najnovije vijesti, zanimljivosti i događanja iz općine Dugopolje, Hrvatske i svijeta

Alergija je prejaka reakcija imunološkog sustava na uobičajeno neopasne tvari kao što su pelud ili dlaka kućnog ljubimca (alergeni). Uobičajeni alergeni su različite tvari iz okoliša ili hrane, a najčešći su oni koji u tijelo ulaze dišnim sustavom iz zraka, dok su rjeđi oni iz hrane ili lijekovi. Dodir osjetljivih osoba s takvim tvarima potiče otpuštanje upalnih tvari iz stanica, npr. sluznica vjeđa i dišnog sustava, što uzrokuje simptome alergije: curenje, začepljenost ili svrbež nosa, peckanje ili škakljanje u grlu, suzenje ili svrbež te crvenilo i otekline oko očiju, upala očnih kapaka, otežano disanje, iznenadno kihanje, kašljanje, promuklost, glavobolja, alergijski podočnjaci zbog povećanog dotoka krvi, kožni ekcemi, povraćanje i  proljev. Pri ovakvoj reakciji preosjetljivosti imunog sustava dolazi do oštećenja normalnih tkiva tijela.

Alergije može imati svatko, bez obzira na dob, iako su češće kod osoba koje imaju alergijske bolesti u obitelji. Na njih treba sumnjati kod ponavljajućih prehlada, učestalog curenja nosa, upala uha, jutarnjeg kašlja, čujnog disanja i probavnih i kožnih smetnji. Najčešći klinički oblici alergija su alergijski rinitis (upala nosne sluznice), konjuktivitis, rinosinusitis, edem larinksa (otečeno ždrijelo), urtikarije i kožne alergije, alergijski bronhitis i bronhospazam.

Uobičajeni alergeni, najčešće pelud, grinje, spore plijesni, perut kućnih ljubimaca, hrana, ubodi kukaca i lijekovi, mogu biti različite tvari iz okoliša ili sastojci hrane. Ako postoji cjelogodišnja izloženost alergenu (kao npr. prehrambenim namirnicma, životinjskoj dlaci, grinjama itd.), alergije se mogu javiti tijekom cijele godine, a sezonska izloženost peludi rezultira sezonskom pojavom alergija. Pojava alergija na pelud se podudara s cvatnjom biljaka koje stvaraju taj pelud, zbog čega je važno poznavati peludni kalendar koji daje podatke o sezoni cvjetanja biljaka koje izazivaju simptome alergije.

Najčešći alergeni u tijelo ulaze putem dišnog sustava

Pelud – stvara se u većini klimatskih pojaseva u proljeće, ljeto ili jesen. Najčešći je uzrok alergijskih bolesti dišnog sustava i jedan od najsnažnijih prirodnih alergena. U zraku ga je gotovo nemoguće izbjeći. Kada dođe u dodir s vlažnom sredinom poput sluznice našeg dišnog sustava, pelud otpušta niz kemijskih alergogenih spojeva (njih čak 52).

Grinje iz kućne prašine – kućna prašina, koja sadrži različite potencijalne alergene među kojima je najčešći grinja, odgovorna je za alergijske simptome (rinitisa) prisutne cijele godine.

Perut kućnih ljubimaca – životinje na koje smo najčešće alergični su pas i mačka, za što su odgovorni alergeni perut (ljuštenje kože), slina, mokraća i dlaka.

Plijesan – mnogo je ljudi osjetljivo na spore u zemlji koje uzrokuju simptome tijekom ljeta i rane jeseni. Spore iz zemlje prenesene u dom mogu biti uzrok simptoma tijekom cijele godine (za razliku od prehlade).

Kako spriječiti alergije?

Najbolji način da spriječite alergije je da otkrijete i izbjegavate alergene.

PELUD

Pratite biometerološku prognozu i ne izlazite iz kuće od 5 do 10 sati, kad u zraku ima najviše peludi. Izbjegavajte u to doba godine sušiti i provjetravati odjeću i posteljinu na otvorenom. Radeći vani ili u vrtu koristite masku za lice kao zaštitu od peluda. Ako to možete, promijenite boravište u sezoni peluda. Pratite  peludni kalendar o sezoni cvjetanja biljaka koje kod osjetljivih osoba izazivaju alergije. Za PROZRAČIVANJE prostora iskoristite vrijeme nakon kiše. Koristite li klimu, redovito je čistite deterdžentom, povremeno dezinfekcijskim sredstvom i redovito zamjenjujte filtre prema uputi.

PRAŠINA I PLIJESAN

Poboljšajte mikrookolišne uvjete: čistite prašinu jednom tjedno (nosite masku i rukavice dok čistite), jastuke i posteljinu držite pod prekrivačem otpornim na prašinu, zamijenite tapecirani namještaj plastičnim ili kožnim, pod obložite parketom, laminatom ili pločicama, održavajte 30 – 50 %-tnu vlažnost zraka i ventilirajte kuhinju, kupaonicu i podrum, redovito mijenjajući filtere u sustavima grijanja ili hlađenja, čisteći ovlaživače zraka da spriječite rast bakterija i plijesni koje vole vlažnije prostore. Da bi održali ovakve uvjete vlage i temperature gdje boravite zračite češće, a kraće prostoriju. Prije početka upotrebe klima uređaja dobro ga operite deterđentom, dezinficirajte te u potpunosti posušite. Posebno obratite pažnju na filtere da se ne stvore uvjeti pogodni za rast grinja.

ODRŽAVAJTE HIGIJENU STAMBENOG I OSTALIH PROSTORA U KOJIMA ČESTO BORAVITE

Možete odstraniti iz kuće dijelove namještaja koji u povećanoj mjeri nakupljaju prašinu, poput tepiha i draperija.

KUĆNI LJUBIMCI

Izbjegavajte držanje kućnih ljubimaca s krznom ili perjem. Ne dopuštajte im boravak u spavaćim sobama i prostorijama u kojima pripremate i poslužujete jelo, a prostirku na kojoj borave češće čistite i perite.

IZBJEGAVAJTE AKTIVNO I PASIVNO PUŠENJE

U dimu cigarete ima više od 4.000 kemikalija od kojih su mnoge alergogene jer povećavaju rizik razvoja alergijske astme, pogotovo kod djece.

REDOVITO PERITE PODOVE

Usisavajte ih dva ili više puta tjedno. Za pranje odaberite krpe koje bolje zahvaćaju čestice prašine i prljavštine. Na potplatama cipela u prostoriju unosimo većinu (70 %) nečistoće u dom. Na ulaz u dom stavite otirač za noge. Pri ulasku presvucite se u kućne papuče. Cipele redovito čistite i držite ih blizu ulaza – tako ćete smanjiti unošenje nečistoće u dom. Nakon eventualnog boravka u prirodi, kad se vratite kući, promijenite odjeću, a ako ste osjetljiviji, dodatno se otuširajte i eventualno operite kosu.

PELUDNI KALENDAR

Peludni kalendar je grafički prikaz peludnog spektra u zraku, a najčešće se izrađuje za razdoblje od godine dana. Zbog različitosti biljnih vrsta i različitosti početka cvatnje izrađuje se zasebno za svako biogeografsko područje. U peludnom se kalendaru nalaze informacije o razdobljima i promjenama koncentracija peludi te duljini cvjetanja pojedinih biljaka, a prati se i npr. preuranjena cvatnja biljaka zbog iznadprosječno toplog vremena.

Izrazito osjetljive osobe razviju simptome alergijske reakcije već pri niskoj razini peluda, većina osjetljivih osoba pri umjerenoj, dok pri visokim i vrlo visokim razinama sve osobe osjetljive na pelud razviju simptome alergijske reakcije, najčešće u vidu rinitisa.

Za posjedovanje alergenog potencijala biljka mora ispuniti određene uvjete: velika rasprostranjenost, pelud u ogromnim količinama, oprašivanje vjetrom i sadržavanje spojeva u peludnom zrncu koji u doticaju sa sluznicom izazivaju alergijsku reakciju. Jako alergenu pelud ima drveće lijeske, johe i breze, od korovnih biljaka pelin i ambrozija te pripadnici porodice trava.

Liječenje alergijskog rinitisa

Najčešći simptom alergije je alergijski rinitis. Prvi korak u liječenju je izbjegavanje alergena ili, ako je moguće, njihova eliminacija iz neposredne životne okoline, što je bolje od pokušaja liječenja alergijske reakcije. U liječenju se zatim koriste kapljice za nos, tzv. dekongestivi, kojima se smanjenjem edema sluznice povećava prohodnost dišnog puta u nosu, s time da to ne treba trajati dulje od tjedan dana, jer se u protivnom oštećuje sluznica kao važan čimbenik otpornosti prema alergenu. Nakon tjedan dana se može nastaviti ukapavati fiziološka otopina ili voda s malo soli.

Često propisivani lijekovi, antistaminici, uzimaju se bilo u obliku spreja, tableta ili kapljica, a imaju preventivnu ulogu te se preporučuje da ih se počne uzimati desetak dana prije cvatnje (ako govorimo o alergiji na pelud). Najintenzivniji protuupalni učinak imaju kortikosteroidi koji se primjenjuju u izuzetno rijetkim slučajevima, kod težih kliničkih oblika bolesti kod kojih se simptomi ne uspijevaju ukloniti antihistaminicima.

Simptomatsko liječenje podrazumijeva ublažavanje gore navedenih alergijskih simptoma korištenjem medikamenata (dekongestivi, antihistaminici, kortikosteroidi, itd.) koje propisuje liječnik.

Danas se vode mnoge rasprave o uspješnosti imunoterapije, a smatra se da je djelotvorna kod bolesnika koji imaju alergijsku reakciju na najviše 1 do 2 alergena (npr. imunoterapija je vrlo korisna u bolesnika alergičnih na otrov insekata).

Imunoterapija ili hiposenzibilizacija je oblik liječenja nekih alergijskih bolesti primjenom malih i rastućih koncentracija alergena na koje je bolesnik osjetljiv, čime se potiče razvoj podnošenja tog alergena. Preporučljiva je u mladih bolesnika s cjelogodišnjim ili teškim sezonskim alergijskim rinitisom, osobito kada mjere izbjegavanja alergena nisu moguće, a lijekovi nisu bili u potpunosti učinkoviti. Imunoterapija se daje u obliku potkožnih injekcija ili otopina koje se uzimaju pod jezik.

Kvaliteta života osoba sa simptomima alergije

Uslijed alergija je, pored zdravlja, narušena i kvaliteta života. Svjetska zdravstvena organizacija definira kvalitetu života u širem smislu kao percepciju pojedinca o njegovoj poziciji u kulturološkom, društvenom te okolišnom kontekstu. Uz fizičke zdravstvene simptome koje ima alergičar, tu su i posredni problemi kao češći izostanci s posla zbog bolovanja, što umanjuje prihode, te s fakulteta, iz škole i vrtića, što utječe na proces učenja. Može se govoriti i o većim troškovima za receptne i bezreceptne lijekove, inhalacije, posjete slanim sobama, pročišćivače zraka, usisavače i papirnate rupčiće i dr. Nedostatak sna, posebice kod simptoma alergijskog rinitisa, uzrokuje lošiju kvalitetu sna pa je takva osoba i danju umorna i bez dovoljne koncentracije, zbog čega joj je smanjena i radna učinkovitost.

Sourcehzjz.hr
- Advertisement -spot_img
- Advertisement -spot_img
Latest News

Vidović Krišto i Vrkljan o dolasku Pupovčevih birača, koroni i testovima..

PISMO PLENKOVIĆU ZBOG NJEGOVOG PRIVILEGIRANJA PUPOVČEVIH BIRAČA I DISKRIMINIRANJA HRVATSKIH I EU GRAĐANA Poštovani gospodine Plenkoviću, Sa zaprepaštenjem smo primili vijest...
- Advertisement -spot_img

More Articles Like This

- Advertisement -spot_img