Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić (SDP) odbila je amandman Naše stranke o sadržaju teksta na spomeniku na Kazanima i ostala pri prvobitnom prijedlogu.

Gradsko vijeće Sarajeva ranije je jednoglasno podržalo prijedlog o gradnji ovog spomenika. Riječ je o prijedlogu gradonačelnice Benjamine Karić koja je po preuzimanju gradonačelničke pozicije poručila da će spomenik biti izgrađen.Ipak, nastale su nesuglasice glede toga što bi tekst na spomeniku trebao sadržavati, tj. da li bi se na njemu trebalo stajati tko je počinio zločin.Prijedlogu se usprotivila Naša stranka. Oni smatraju da se na spomeniku treba prvo navesti događaj, pa počinitelj, a na kraju izraz tuge i žaljenja.Prijedlog Naše stranke za tekst na spomeniku je:- Na ovom mjestu su, po naređenju Mušana Topalovića Cace, komandanta 10. brdske brigade Armije RBiH, tijekom 1992 i 1993 ubijeni građani i građanke Sarajeva. Za zločine je osuđeno 14 pripadnika brigade.

U nastavku bi bila ispisana imena žrtava uz napomenu da broj žrtava nije konačan i rečenicu “Uz izraze tuge, poštovanja i vječnog sjećanja spomenik podiže Grad Sarajevo 2021. godine.

Iz SDP-a su se ranije pobunili i poručili da osuđuju “svaki pokušaj pripasavanja ovih zlodjela Republici Bosni i Hercegovini, Armiji RBiH ili kompletnoj Desetoj brdskoj brigadi”, a sličnog je stava bio i NiP.

S tim u vezi, najizvjesnije je da će se na spomeniku na Kazanima naći tekst koji je i prvobitno bio predložen.

– Zauvijek ćemo se, s tugom i poštovanjem, sjećati naših ubijenih sugrađana:

Bošković (Spasoje) Nevenka, 1933 – 1992., Bošković (Simo) Marko, 1929 – 1992., Ćeranić (Mihajlo) Dragomir, 1943 – 1992., Drašković (Branko) Mileva, 1936 . 1993., Frankić-Brkljač (Vinko) Ranko, 1952 – 1993., Jovanović (Vojo) Duško, 1954 – 1993., Komljenac (Ilija) Marina, 1926 – 1993., Lavriv (Mihaila) Ana, 1942 – 1993., Lavriv (Stefan) Vasilj, 1933 – 1993., Lemez (Neđo) Novka, 1950 – 1992., Nikolić (Nikola) Ergin, 1966 – 1993., Radosavljević (Boro) Branislav, 1952 – 1993., Šteta (Lutvo) Ago, 1942 – 1994., Vučurović (Dobrivoje) Zoran, 1952 – 1992. i Žuža (Jefto) Stojan, 1933 – 1992.

Za zločine na Kazanima, na kazne od 10 mjeseci do šest godina zatvora do sada je osuđeno 14 vojnika Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH). Zločin su počinili pripadnici 10. brdske brigade ARBiH pod zapovjedništvom Mušana Topalovića Cace, javlja Dnevnik.ba

T. R. I/Foto: screenshot