BIVŠI VELEPOSLANIK U RUSIJI: Kako Milanović ne zna je li pozvan na Krimsku platformu? Njegov nedolazak narušava kredibilitet Hrvatske, to je šteta!

0
Foto: Pero Šola
Bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević analizirao je održavanje Krimske platforme u Hrvatskoj. Ocijenio je da nesudjelovanje predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića na ovom samitu govori o žalosnom stanju vlasti u RH.

“Ne znam kako to da predsjednik ne zna je li pozvan ili nije, ali i sama ta činjenica govori mnogo. Mnogim svojim izjavama je iritirao premijera i ljude u izvršnoj vlasti, ali neovisno o tome – on je predsjednik države i ima stanovite Ustavom definirane ovlasti”, započeo je, govorivši za N1.

“Drugi dužnosnici moraju s njim razgovarati o onome što je izričito njegova Ustavna nadležnost. On predstavlja RH pa ju može predstavljati i na skupu kakav je Krimska platforma. Njegova stajališta se razlikuju od premijera i to je pitanje koje bi oni općenito trebali razjasniti prije svojih javnih nastupa”, rekao je Kovačević dodajući da je sasvim sigurno Milanovićev izostanak zamijećen i među stranim delegatima.

“To je šteta za Hrvatsku jer to urušava kredibilnost Hrvatske kao mogućeg partnera i u bilateralnim razgovorima, ali i u okviru multilateralnih organizacija. Ovaj samit je nedvojbeno potvrda orijentacije premijera i Vlade, rekao bih i orijentacije Hrvatske u cjelini. Dakle, orijentacije u korist očuvanja teritorijalne cjelovitosti i poštivanja međunarodnog prava. Nema razloga da i predsjednik u tome ne sudjeluje. Ali tu postoje njihovi osobni animoziteti i nesposobnost da unaprijed usuglase stajališta”, ističe Kovačević.

Kazao je i da je upravo pokretanje ove platforme bio još jedan čimbenik koji je utjecao na odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina da krene u rat 24. veljače.

“Premijer bio jedan od inicijatora te Krimske platforme, odnosno jedan od onih koji se prvi pridružio. Kao premijer se od početka zauzeo za očuvanje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. U vrijeme kada je pokrenuta Krimska platforma, Rusija je imala razloga vjerovati da Krim neće biti sporan u međunarodnim odnosima zato što je 2015. godine Vijeće sigurnosti usvojilo rezoluciju koja je ozakonila Sporazum iz Minska 2, a on se tiče Luhanska i Donjecka, u njemu se Krim ne spominje.

Rusija se od tada ponašala kao da je jedino sporno što treba riješiti pitanje Luhanska i Donjecka, a Krim je, kao, ruski. Kada je pokrenuta Krimska platforma, bilo je jasno da ni pitanje Krima nije prešutno prihvaćeno kao riješeno u međunarodnoj zajednici. Vrlo vjerojatno je pokretanje Krimske platforme bila dodatna motivacija Rusiji za nerazumnu odluku o pokretanju invazije na Ukrajinu”, zaključio je Kovačević.