Posljedice ruskog rata protiv Ukrajine sve se jače prelijevaju na svakodnevni život unutar same Rusije.
“Kampiranje za benzin”
Zbog sustavnih ukrajinskih napada dronovima na ruska naftna postrojenja, u Rusiji se počeo širiti potpuno nevjerojatan novi trend – takozvano “kampiranje za benzin”.
Kako javljaju ukrajinski mediji, ali i brojne snimke koje se šire društvenim mrežama, očajni ruski vozači prisiljeni su podizati šatore i postavljati kamperske stolove tik uz benzinske pumpe kako ne bi propustili svoj red kada stignu rijetke cisterne s gorivom.
Jedna takva videosnimka, zabilježena u Volgogradu, prikazuje golemu kolonu automobila i vozače koji doslovno kampiraju na travnjacima uz benzinsku stanicu. Autor snimke prikazuje svoja dva šatora i sklopivi stol, objašnjavajući da danima čeka na benzin.
Prema medijskim izvještajima, situacija na okupiranom ukrajinskom poluotoku Krimu već prerasta u ozbiljnu krizu jer su zbog logističkog sloma izazvanog ukrajinskim udarima cijene eksplodirale, a nestašica se sada dramatično proširila na južne ruske regije poput Krasnodarskog kraja i Rostovske oblasti, gdje su crpke presušile, a građani panično stvaraju zalihe hrane i osnovnih potrepština.
Zabranjen izvoz dizela i benzina
Da situacija izmiče kontroli, potvrđuju i potezi samog Kremlja. Kako prenosi Reuters, ruska vlada bila je prisiljena donijeti radikalne mjere za stabilizaciju domaćeg tržišta – nakon što su ranije uveli strogu zabranu izvoza benzina i kerozina, dužnosnici u Moskvi potvrdili su da su sada uveli i potpunu zabranu izvoza dizela kako bi osigurali preostale količine za vlastite poljoprivredne i vojne potrebe.
Zbog manjka goriva, ruske vlasti su čak zakonski dopustile prodaju goriva niže, ekološki štetnije Euro-3 klase pod oznakom Euro-5, dok su brojne naftne kompanije, poput Tatnefta, ograničile prodaju na svega 20 do 30 litara goriva po automobilu.
Energetski slom
Ovaj energetski slom izravna je posljedica višemjesečne i metodične ukrajinske kampanje dalekometnih udara. Kako navodi BBC, ukrajinske snage su od početka godine bespilotnim letjelicama pogodile više od dvadeset velikih ruskih rafinerija, uspješno osakativši ključne prerađivačke pogone.
Prema analizi agencije Reuters, precizni udari naftnih terminala i rafinerija u Kirišiju, Moskvi, Rjazanju i drugim gradovima izbacili su iz stroja gotovo četvrtinu ukupnih ruskih kapaciteta za preradu nafte, ostavljajući ruskog predsjednika Vladimira Putina u situaciji da u jeku rata ovisi o hitnom uvozu goriva kako bi spriječio totalni kolaps u zemlji.
Iz Kremlja pak već dulje od četiri godine, dakle od početka totalne ruske invazije na Ukrajinu, ponavljaju kako “specijalna vojna operacija ide po planu”.
foto: snimka zaslona X