Ove se godine navršava 175 godina od ustoličenja bana Josipa Jeličića, kada je u znak svoje časti i vlasti primio svoju instalacijsku bansku zastavu. To je bila prva službena uporaba hrvatske crveno-bijelo-plave trobojnice, koja se od tada praktično neprekinuto rabi u temeljnom izvornom obliku kao simbol hrvatskog naroda i državnosti, uz izmjenu heraldičkih, simboličkih i ideoloških elemenata u njezinu središtu. Dan hrvatske zastave – 175. obljetnica hrvatske trobojnice
Hrvatska pošta pustila je u optjecaj 5. lipnja 2023., na Dan hrvatske zastave i 175. obljetnicu hrvatske trobojnice, dvije nove prigodne poštanske marke s motivima instalacijske zastave bana Josipa Jelačića iz 1848. i suvremene hrvatske zastave ispred koje je djevojka na električnom biciklu.
Prve hrvatske trobojnice pojavljuju se u ožujku 1848. i ubrzo stječu veliku popularnost u svim hrvatskim krajevima. Njezine se boje temelje na povijesnim grbovima Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Jelačić umjesto prijašnjih crvenih konjaničkih zastava uzima trobojnicu 5. lipnja za svoju bansku zastavu s grbom Trojednice na jednoj i osobnim grbom na drugoj strani. Od svoje pojave trobojnica je postala nedjeljiv dio hrvatskoga nacionalnog identiteta. Iako je trobojnica u mnogim razdobljima bila zabranjivana, nikada nije izgubila popularnost među Hrvatima. Svoj je današnji oblik dobila usvajanjem u Saboru 21. prosinca 1990. kada je definiran izgled grba Republike Hrvatske prema likovnom rješenju Miroslava Šuteja, kao i njegov smještaj u zastavi.
Prve hrvatske trobojnice pojavljuju se u ožujku 1848. i ubrzo stječu veliku popularnost u svim hrvatskim krajevima. Njezine se boje temelje na povijesnim grbovima Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Jelačić umjesto prijašnjih crvenih konjaničkih zastava uzima trobojnicu 5. lipnja za svoju bansku zastavu s grbom Trojednice na jednoj i osobnim grbom na drugoj strani. Od svoje pojave trobojnica je postala nedjeljiv dio hrvatskoga nacionalnog identiteta. Iako je trobojnica u mnogim razdobljima bila zabranjivana, nikada nije izgubila popularnost među Hrvatima. Svoj je današnji oblik dobila usvajanjem u Saboru 21. prosinca 1990. kada je definiran izgled grba Republike Hrvatske prema likovnom rješenju Miroslava Šuteja, kao i njegov smještaj u zastavi.