Foto: Screenshotyoutube

Epidemiološka situacija u Zatvoru u Splitu je dobra, kažu iz Ministarstva pravosuđa i uprave pozivajući se na procjenu za to nadležnih službi. Trenutno je u Zatvoru u Splitu 29 osoba lišenih slobode i tri službenika zaraženo COVID-19 bolesti, piše Slobodna Dalmacija.

Kada te brojke usporedimo s podacima od prošlog tjedna kada je u istom zatvoru bila zaražena 41 osoba lišena slobode i 15 službenika zatvora, mogli bi se složiti da situacija ide na bolje.

 

Međutim kada ih usporedimo s podacima o broju zaraženih u ostalim zatvorima i kaznionicama, na Bilicama je situacija uvjerljivo najgora.

 

Naime, u Hrvatskoj ima, osim na splitskim Bilicama, još 19 zatvora i kaznionica u kojima trenutno ima ukupno 5 osoba lišenih slobode i 6 službenika zaraženih koronavirusom. Prije tjedan dana u njima su bile zaražene ukupno 3 osobe lišene slobode i jedan službenik.

 

Unatoč tom nesrazmjeru, iz ministarstva su ustvrdili kako Zatvor u Splitu nije “žarište zaraze”, već je dio ukupnog porasta broja zaraženih na području Splita.

Konstatacija bi se mogla prihvatiti kada bi zatvorenici i pritvorenici imali kontakt s općom populacijom, a kako to nije slučaj, nije jasno kako je ministarstvo povezalo broj unutar zatvora s ukupnim brojem zaraženih na području Splita.

Sa stavom ministarstva ne slaže se ni Sindikat pravosudne policije Hrvatske, koji je smatrao kako se treba utvrditi odgovornost uprave navedene ustanove za kritično stanje.

Od Ministarstva pravosuđa i uprave, zatim državnog tajnika Josipa Salapića te pomoćnice ministra za zatvorski sustav i probaciju Jane Špero zatražili su ispitivanje svih okolnosti, ali je već iz prvih njihovih reakcija postalo jasno kako čvrsto stoje iza upraviteljice splitskog zatvora Ane Svaline.

Nije ih pokolebalo ni što Sindikat tvrdi kako je jedan pravosudni policajac morao raditi unatoč tome što se žalio na simptome.

Nije mu dozvoljeno da ide kući, već je obilazio po zatvoru dva dana prije nego mu je stigao pozitivan nalaz. Tek tada je poslan u izolaciju, a nakon tog incidenta dolazi do porasta broja zaraženih zatvorenika i pravosudnih policajaca na 56, uz još 39 osoba među pritvorenicima i zatvorenicima u samoizolaciji unutar zatvora, kao kontakti oboljelih.

ŠTRAJKALI GLAĐU

Inače, zbog loših mjera za zaštitu od zaraze u ožujku prošle godine su imali i štrajk glađu među istražnim zatvorenicima koji su ugušili prebacivanjem kolovođa u druge zatvore.

Na neodgovorno ponašanje Uprave Zatvora u Splitu je sigurno utjecao i kroničan nedostatak pravosudnih policajaca zbog kojeg im je nužan svaki čovjek, kazao nam je Armin Tatarević, predsjednik Sindikata kada je zatražio da se utvrdi njihova odgovornost.

Vjerojatno je isti razlog doveo i do incidenta prošle godine početkom rujna, kada je Zatvor u Splitu također bio glavna vijest. Tada je oko 12.15 sati po izlasku iz splitske Palače pravde, gdje je bio na suđenju kao optuženik za ubojstvo svoje djevojke, koja je bila trudna osam mjeseci, Ganne Kitaeve u Ukrajini, pobjegao Branimir Čaleta (37) iz Vinovca u općini Marina.

U bijegu je bio oko osam sati, uhićen je isti dan u 20.30 sati kraj Poljuda, a o svemu se na konferenciji za medije izjasnila i upraviteljica zatvora Ana Svalina.

– Policajci su dobre fizičke spreme te se radi o dugogodišnjim službenicima koji po zvanju imaju status starijeg pravosudnog policajca – kazala je tada.

Desetak dana kasnije ministarstvo je potvrdilo kako su ta dva pravsudna policajca kažnjena,oduzet im je dio plaće par mjeseci. Međutim, ni upraviteljica Svalina ni ministarstvo nisu spomenuli, a niti željeli potvrditi kada im se poslalo upit, kako jedan od pravosudnih policajaca koji su vodili optuženoga ubojicu nema oko.

NEISPUNJAVANJE ZDRAVSTVENIH UVJETA

Naveli su tek kako je Ćaleta pobjegao zbog propusta u sprovođenju te bijeg nije povezan sa zdravstvenom sposobnošću pravosudnih policajaca.

I tada je Sindikat pravosudne policije upozoravao kako to nije prvi slučaj da netko ne ispunjava zdravstvene uvjete te da bi sustav njima trebao naći druga radna mjesta unutar zatvorskog sustava primjerena njihovu zdravstvenom stanju.

Također su istaknuli kako odgovornost nadređenih i onih koji su proveli sigurnosnu procjenu Branimira Čalete nije istraživana.

Optuženi ubojica se sukladno spornoj procjeni sprovodio samo s rukama sputanim lisičinama, ali ne i nogama.

Nešto opuštenijem pristupu prilikom sprovođenja ubojice trudne djevojke vjerojatno je potpomogla činjenica da je unutar zatvora na Bilicama, gdje je prije bijega boravio više od deset mjeseci, Branimir Ćaleta obavljao dužnost redara na odjelu među istražnim zatvorenicima.

To je standardna praksa u zatvorima te se osobe koje pomažu pravosudnim policajcima obično biraju među onima dobrog vladanja i među počiniteljima blažih kaznenih djela. S obzirom na optužnicu koja ga tereti i na pokušaj bijega nije najjasnije koji od ta dva uvjeta je Čaleta ispunio.

Incidenti na Bilicama su se događali i prije imenovanja Ane Svaline na mjesto upraviteljice u ožujku 2020. godine tako da se ne može reći kako su sve najveće afere bile u njenom mandatu.

SLUČAJ KRISTIANA VUKASOVIĆA

Tijekom 2019. godine, dok je bila voditeljica Odjela tretmana, a upravitelj je bio Marinko Bujas, na Bilicama su se dogodila dvije velike afere: moždana koma sada pokojnog Kristiana Vukasovića (19) iz Jesenica kraj Omiša i incident kada su članovi zločinačke skupine Željka Rajića iz Splita, Robert Žuvela i osuđeni ubojica Liridon Berisha, u ćeliji danima maltretirali i iznuđivali jednog istražnog zatvorenika.

O smrti Kristiana Vukasovića se upravo na Općinskom sudu u Zadru vodi postupak kojim će se pokušati utvrditi krivci za krvne podljeve koje je imao na koži trbuha i moždanu komu u kojoj je 1. kolovoza doveden na Hitni prijem KBC Split.

Obitelj pokojnog mladića i odvjetnik Vinko Ljubičić koji ih zastupa smatraju kako je upravo tretman u Zatvoru u Splitu, između ostalog, doveo do kobnog kraja, jer je mladić preminuo u splitskoj bolnici tri tjedna nakon što je doveden.

Na Bilicama je proveo četiri mjeseca tijekom kojih je tri puta odvožen u Bolnicu za osobe lišene slobode u Zagrebu, gdje bi dobio terapiju od psihijatra i boravio dva tjedna nakon čega je vraćan u ćeliju.

Kristian je bio mladić s razvojnim poteškoćama i s nizom poremećaja među kojima i ADHD, zatim poremećaj piromanije, poremećaj emocija i ponašanja, uz mentalna i tjelesna oštećenja, zbog kojih mu je dijagnosticiran teži invaliditet trećeg stupnja, te prijeko potrebna pomoć i njega u punom opsegu.

Više pročitajte OVDJE