Nova studija smanjila je raspon mogućeg povećanja globalne temperature
Najnovija studija gotovo je odbacila najoptimističniju prognozu, ali i najgori scenariji globalnog zatopljenja.
Povećenje ugljičnog dioksida
Iz međunarodnog tima znanstvenika koji su bili uključeni u istraživanje, navode da su suzili broj mogućih scenarija koje bi mogle uzrokovati klimatske promjene. Na taj su način smanjili nesigurnost koja je dugo bila predmet rasprava u ovom području, prenosi The Guardian.
“Glavna poruka je da ne možemo očekivati kako će nas od klimatskih promjena spasiti puka sreća”, kazao je Reto Knutti, profesor klimatske fizike na ETH Institutu za atmosfersku i klimatsku znanost u Zürichu.
“Dobra stvar je da smo suzili raspon mogućih posljedica dugoročnog klimatskog zagrijavanja, ali je loše što sada više ne možemo tvrditi i nadati se da će problem nestati sam od sebe”.
Međuvladina komisija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama utvrdila je da će se količina atmosferskog ugljičnog dioksida udvostručiti u odnosu na predindustrijsko razdoblje kada je iznosila 280 ppm (parts per million).
Nema mjesta za opuštanje
Povećane količine atmosferskog ugljičnog dioksida mogle bi zagrijati Zemlju i povećati temperaturu za 1,5 do 4,5 stupnjeva. U svibnju je atmosferski ugljični dioksid dosegao 417 ppm, a godišnje se bilježi njegov porast od 2,5 ppm.
Studija koja je objavljena u časopisu Reviews of Geophysics, smanjila je opseg mogućeg povećanja temperature i to na raspon od 2,6 do 3,9 stupnjeva s mogućnošću manjih odstupanja ako se uključe neizvjesne situacije.
Ipak, ovaj suženi raspon povećanja temperature je i dalje poprilično opasan što znači da nema mjesta za opuštanje, ali najgori scenariji sada se smatraju manje vjerojatnima.
“Ovo su poprilično dobre vijesti. Smanjena je mogućnost nekih katastrofalnih procjena. Ako smo do sada bili spremni na najgore, najgore je upravo postalo manje vjerojatno”, kazao je Zeke Hausfather, jedan od autora studije s kalifornijskog Sveučilišta Berkeley. “Ipak, to znači da moramo ograničiti klimatske promjene. Nismo ni blizu tome”.
Najpreciznije mjerenje
Osjetljivost klime mjera je koja se određuje zagrijavanjem ili zahlađenjem klime na Zemlji s obzirom na ljudski utjecaj. Ova se mjera smatrala svetim gralom u znanosti o klimi od prvih mjerenja iz 1979., a koja su procijenila prvi raspon povećanja temperature od 1,5 do 4,5 stupnja.
Veliki broj radova objavljen je na tu temu, ali raspon mogućeg temperaturnog povećanja od tada nije mnogo promijenjen.
Najnovija studija je ujedno i najpreciznija i vrlo vjerojatno najutjecajnija do sada jer ju je pisalo više od deset znanstvenika i počiva na najširem spektru dokaza u koje spadaju fizikalni procesi, povijesni podaci o klimi i podaci iz ledenog doba.
Vodeći autor studije, profesor Steve Sherwood sa Sveučilišta New South Wales, izjavio je da je ključno bilo razumjeti potencijalni raspon klimatske osjetljivosti.
Svi ostali čimbenici su se poklapali s klimatskom osjetljivošću, a veća brojka značila je i veći globalni porast temperature i porast ostalih čimbenika. Sherwood je kazao da je studija efektivno odbacila skalu klimatske nestabilnosti ispod 2,5 stupnjeva, ali da je gornju granicu skale temperaturnog povećanja teže odrediti.
“Ako je klimatska osjetljivost na gornjoj granici, gotovo smo izgubili svaku mogućnost da ostvarimo zahtjeve iz Pariškog sporazuma i morat ćemo krenuti s jačim naporima ako želimo ubjeći katastrofu”, pojasnio je Sherwood.
Budućnost je u našim rukama
Profesorica sa Sveučilišta Edinburgh, Gabi Hegerl, koja je sudjelovala u nekim od prošlih istraživanja na temu klimatske osjetljivosti, izjavila je da je nova studija otišla dalje nego ijedna prije nje povezujući više različitih tipova dokaza.
“Ti nam dokazi govore više kada su promatrani zajedno, nego odvojeno. Nikad nećemo moći u potpunosti isključiti nesigurnost, ali ovo su najčvršći dokazi koje ćemo ikada imati”, rekla je Hegerl.
“Klimatska osjetljivost je teoretski koncept, ali on nam pomaže smanjiti opseg naših odluka. Ono što će se dogoditi u budućnosti leži u našim rukama. Na neki način, nadam se da nikada nećemo saznati tko je bio u pravu. Ne želim da se nađemo u scenariju zagrijavanja koje očekujemo zbog dvostruko veće razine atmosferskog ugljičnog dioksida”, ustvrdila je Hegerl.
Najizglednije povećanje od tri stupnja
Priljev izvora omogućio je znanstvenicima da s 90 postotnom sigurnošću utvrde da je klimatska nestabilnost negdje u rasponu između 2,3 i 4,7 stupnjeva Celzijusa.
Najvjerojatnije povećanje temperature je malo iznad tri stupnja. Hausfather je naglasio da je povećanje do maksimalno dva stupnja malo vjerojatno. Povećanje iznad pet stupnjeva bi se moglo dogoditi, ali studija je smanjila tu vjerojatnost na deset posto.
Na početku 2020., dobar dio klimatskih modela, uključujući i one najnaprednije, tvrdio je da će klimatska nestabilnost biti iznad pet stupnjeva što je svakako alarm za apsolutnu uzbunu, prenose Vijesti.hr.
Ove visoke brojke nisu uključene u najnoviju studiju, a veliki dio klimatskih znanstvenika smatra da se te brojke ni ne bi trebale uzimati u obzir bez šireg konteksta.