Povjesničar i bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović se u emisiji 50 MINUTA voditelja Marijana Opačka dotaknuo Ministarstva kulture, Novosti, HDZ-a, Tomislava Tomaševića, državnih praznika, položaja konzervativnih ideja u javnom prostoru te mogućih promjena političkog sustava.
Ustvrdio je kako Hrvatska ni danas nema jasno definiranu državno-identitetsku paradigmu, da se ključne političke bitke više ne vode u Saboru nego kroz kulturu, medije i obrazovanje te da kulturnu hegemoniju i dalje drže strukture koje svoje korijene vuku iz jugoslavenskog komunizma. Na samom početku emisije Hasanbegović je upozorio kako se hrvatska javnost već godinama vrti oko istih rasprava, ali da se iza njih kriju puno važnija pitanja od samih pojedinačnih događaja.
“Ne govorimo o Thompsonu i Frljiću. Kao što rasprave o prošlosti nikada nisu rasprave o prošlosti nego o sadašnjosti i budućnosti, tako i ovdje govorimo o temeljnim identitetskim vrijednostima na kojima počiva hrvatska država i društvo”, rekao je. Dodao je kako upravo oko tih vrijednosti postoji velika konfuzija, ne među građanima nego među dijelom političkih, medijskih i akademskih elita koje, kako tvrdi, stvaraju ozračje stalnog ideološkog sukoba.
“Stvara se ozračje medijskog građanskog rata. Umjesto civilizirane rasprave argumentima, logika društvenih mreža prelijeva se u javni prostor”, upozorio je Hasanbegović. Govoreći o reakcijama dijela političkih aktera na najavljeni koncert Marka Perkovića Thompsona u Vukovaru, Hasanbegović je poručio kako uopće ne vidi razlog za ozbiljnu javnu raspravu.
Identitetski vakuum
“Potpuno je nevažno radi li se o humanitarnom ili komercijalnom koncertu. Živimo u slobodnoj zemlji. Grad Vukovar izdao je dozvole, organizatori imaju pravo održati koncert, a oni kojima se koncert ne sviđa imaju pravo to reći. Koncert će se održati i tu rasprava završava”, poručio je. Smatra da se iza cijele priče ne krije stvarna zabrinutost zbog sigurnosti nego pokušaj stvaranja nove političke kontroverze.
“To je samo simptom dubljeg problema. U Hrvatskoj je stvoren identitetski vakuum”, ustvrdio je. Hasanbegović smatra kako je današnja situacija rezultat dugogodišnjeg izbjegavanja temeljnih identitetskih pitanja. Posebno se osvrnuo na razdoblje vlada Andreja Plenkovića. “Ideološka polarizacija pokušala se riješiti tako da se o njoj jednostavno prestane govoriti. Ignoriranjem problema nije riješen nijedan problem.
Naprotiv, društvene promjene pokazale su da ni u trećem desetljeću hrvatske države nismo uspostavili temeljnu državno-identitetsku paradigmu”, kazao je. Prema njegovim riječima, propali su i model nastao početkom devedesetih i restauratorski model koji je prevladavao nakon 2000. godine. “Danas se nalazimo u situaciji u kojoj ne postoji jasno definirana državna paradigma. Zato se stalno vraćamo na iste rasprave”, ustvrdio je.
‘Za to postoji većina u hrvatskom narodu, ali…’
Hasanbegović smatra da Hrvatsku očekuju mnogo dublje promjene od pojedinačnih političkih smjena. “Pred nama je zadaća korjenite promjene državno-nacionalne paradigme, političkog sustava i Ustava. Za to postoji većina u hrvatskom narodu, ali ne postoji politička snaga koja to može provesti”, poručio je. Istaknuo je kako hrvatski politički prostor danas vode, kako kaže, drugorazredni političari koji nemaju ni znanja ni sposobnosti za tako ozbiljne procese.
“Riječ je o jeftinim politikantima i manipulatorima bez obzira na ideološki predznak”, kazao je. Govoreći o prijeporima oko Drugog svjetskog rata, poraća i jugoslavenskog komunizma, Hasanbegović je rekao kako se oko tih tema nikada neće postići puni društveni konsenzus. “U hrvatskom narodu postoje duboke transgeneracijske podjele koje se prenose desetljećima. Oko toga nikada neće biti suglasja i to treba prihvatiti”, rekao je.
Rješenje vidi u tome da se hrvatski državni identitet gradi na onome oko čega postoji opći konsenzus. “Hrvatska država nastala je na nacionalnoj volji hrvatskog naroda i na pobjedi u Domovinskom ratu. To je jedina čvrsta osnova”, istaknuo je. Posebno se osvrnuo na financiranje tjednika Novosti. “Nikada me nije zanimao sadržaj Novosti. Čitao sam ih redovito. Mene je zanimalo samo jedno pitanje – tko ih financira i zašto”, rekao je.
‘Ministarstvo kulture nije bankomat koji svima dijeli novac’
Njegov je stav da Novosti ne bi smjele dobivati javni novac. “Novosti nisu srpsko etničko glasilo. One su glasilo hrvatske lijeve, neojugoslavenske takozvane inteligencije i određenih političkih krugova. Kao takve su legitimne, ali ne trebaju biti financirane novcem poreznih obveznika, posebno ne iz fondova namijenjenih nacionalnim manjinama”, pojasnio je. Hasanbegović je odbacio tezu da Ministarstvo kulture treba biti neutralna institucija.
“Ministarstvo kulture nije bankomat koji svima dijeli novac. Ono je instrument državne kulturne politike”, rekao je. Podsjetio je da se od osamostaljenja Hrvatske, uz kratku iznimku 2016. godine, vodi uglavnom ista kulturna politika. “Današnja ministrica provodi kulturnu politiku kakvu smatra ispravnom. To je legitimno. Jednako je legitimno i politički kritizirati takvu politiku”, poručio je.
Naglasio je kako je upravo raspodjela javnog novca najvažnije političko pitanje kulture. “Ključno je pitanje koju paradigmu država slijedi i kako raspoređuje novac”, rekao je. Prema Hasanbegoviću, glavni problem hrvatske kulturne politike leži u kontinuitetu određenih struktura koje nikada nisu izgubile društvenu moć. “Dominantna kulturna, medijska i društvena elita ne samo da je preživjela raspad Jugoslavije nego je svoju moć transgeneracijski prenijela do danas”, poručio je.
‘Nadživjeli su i samu Jugoslaviju’
Takvu situaciju opisao je kao oblik kulturne i društvene hegemonije. “To je nasljeđe jugoslavenskog komunizma. Identitetski kriteriji iz tog razdoblja nadživjeli su i samu Jugoslaviju”, istaknuo je. Govoreći o velikom Thompsonovu koncertu u Zagrebu prošle godine, Hasanbegović ga je opisao kao mnogo više od glazbenog događaja. “To je bila društvena, identitetska i vrijednosna manifestacija. Tiha nacionalna većina pokazala je što misli”, ustvrdio je.
Smatra da se ta promjena raspoloženja još nije prelila u državne institucije i kulturnu politiku. “Hrvatsko društvo se promijenilo, ali političke i kulturne elite nisu”, poručio je. Velik dio razgovora odnosio se na jezik kojim se vode političke rasprave. Hasanbegović smatra da se određeni pojmovi unaprijed opterećuju negativnim značenjima. “Kada netko kaže domovina, odmah se govori o nacionalizmu. Kada kaže vjera, govori se o klerikalizmu. Kada kaže nacija, govori se o fašizmu. To nije slučajno”, rekao je.
Takav obrazac smatra dijelom šire kulturne hegemonije. “Sve se to radi pod krinkom pluralizma, tolerancije i zaštite slobode”, dodao je. Govoreći o čestom korištenju pojma fašizam u političkim sukobima, Hasanbegović je upozorio da se time relativiziraju stvarne društvene opasnosti. “Ako je sve fašizam, onda na kraju ništa nije fašizam. Time se banaliziraju ozbiljni povijesni pojmovi i stvarne društvene patologije”, rekao je.
‘Prvorazredno političko licemjerje HDZ-a’
Dodao je kako dio političke ljevice konstantno proizvodi moralnu paniku kao da Hrvatska živi u uvjetima prijetnje građanskog rata. “Nekima je gotovo žao što ga nema”, dodao je. Jedan od najoštrijih dijelova razgovora odnosio se na HDZ. Hasanbegović je ustvrdio da dio HDZ-ovih kritika upućenih platformi Možemo! smatra licemjernima. “Možemo! provodi svoju kulturnu politiku i nikoga nije prevario.
Ali istodobno Ministarstvo kulture iz HDZ-ove Vlade financira iste projekte, iste programe i istu ideološku infrastrukturu koju onda HDZ kritizira u Zagrebu”, poručio je. Takvu politiku nazvao je prvorazrednim političkim licemjerjem. Komentirajući odnose predsjednika Republike i predsjednika Vlade, Hasanbegović je rekao kako se iza javnih sukoba često skriva mnogo dublji politički konsenzus.
Kao primjer naveo je zajedničko pojavljivanje Zorana Milanovića, Andreja Plenkovića i Tomislava Tomaševića na obilježavanju Dana grada Zagreba. “To pokazuje da postoji dublji konsenzus koji se vješto skriva, posebno kada je riječ o kulturnoj politici”, rekao je. Govoreći o govoru Tomislava Tomaševića na obilježavanju Dana branitelja grada Zagreba, Hasanbegović je rekao kako ga ne zanimaju obiteljske biografije političara.
‘Svi se imaju pravo mijenjati, ali ključno pitanje ostaje vjerodostojnost’
“Tomaševićev otac bio je branitelj i to je lijepo. Ali to ne govori ništa o Tomislavu Tomaševiću. Političare treba suditi prema njihovim djelima”, naglasio je. Hasanbegović je ponovno ponovio svoj stav o 22. lipnja. “Državni praznici moraju biti simboli nacionalnog jedinstva. Dan antifašističke borbe nije takav praznik. On proizvodi podjele i ideološke sukobe”, poručio je. Smatra da bi taj datum trebalo ukinuti kao državni praznik.
“Tko ga želi obilježavati, neka ga obilježava. Ali ne kao dio državnog identiteta i ne javnim novcem”, rekao je. Pred kraj emisije objasnio je zašto je Ministarstvo kulture, prema njegovu mišljenju, jedno od najvažnijih resora. “Tek kada sam postao ministar, odjednom su svi otkrili da Ministarstvo kulture postoji. Nije ono najvažnije ministarstvo, ali je jedno od najvažnijih jer oblikuje dugoročne vrijednosti društva”, kazao je.
Prisjetio se i političkih promjena kod nekih bivših kolega. “Ljudi koji su nekada dobivali ospice na spomen određenih tema danas su najveći zagovornici desnog zaokreta. Svi se imaju pravo mijenjati, ali ključno pitanje ostaje vjerodostojnost”, zaključio je Hasanbegović u emisiji, objavio je 01portal.