Tijekom rasprave o izmjenama Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić rekao je u petak da Srbija ne sudjeluje u rješavanju pitanja nestalih osoba, unatoč zahtjevima na kojima će, kaže, Hrvatska i dalje ustrajati.
“Unatoč 25 različitih vrsta pismena koje smo uputili prema institucijama Republike Srbije gotovo na niti jedno do sada nismo dobili odgovor. Ako su odgovori i dolazili oni su bili polovični i sa starim informacijama koje su nam već prije bile poznate”, rekao je Nekić odgovarajući HDZ-ovom zastupniku Tomislavu Zadri kojeg je zanimalo ima li pomaka sa Republikom Srbijom vezano uz nestale osobe iz Domovinskog rata. Ivana Račana (SDP) zanimalo je što je najveća prepreka u nesuradnji Srbije, a Nekić je kazao da su sada najvažnije informacije o lokacijama primarnih i sekundarnih grobnica na ranije okupiranim područjima za koje Srbija ima podatke. Važan je povrat dokumentacije iz vukovarske bolnice i Borovo Commerca te identifikacijski protokoli, a što je Hrvatska tražila još od 2016. kroz 25 pismena upućenih Srbiji.
“Nismo dobili niti jedan kvalitetan podatak vezano za te dvije grupe naših traženja. Očekujemo još uvijek da nam se ti podaci dostave jer znamo iz dokumentacije koju imamo da određeni protokoli postoje, znamo gdje se oni i nalaze”, rekao je. Naveo je i podatak da Hrvatska i dalje traga za ukupno 1725 osoba za koje nije poznato mjesto ukopa u Domovinskom ratu od kojih je 1341 nestala osoba i 384 poginulih.
Nekić je kazao da će se izmjenama Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu omogućiti pokretanje ostavinskog postupka i prije nego se nestalu osobu proglasi umrlom, što će moći učiniti svi zakonski nasljednici, a ne samo članovi obitelji. Pojasnio je da će Ministarstvo hrvatskih branitelja, na zahtjev člana obitelji ili drugog zakonskog nasljednika, donijeti rješenje kojim se utvrđuje status osobe nestale u Domovinskom ratu, odnosno smrtno stradale osobe za koju nije poznato mjesto ukopa.
Zastupnici podržali izmjene zakona, rasprava u sabornici bez Možemo
“Takvo rješenje služit će isključivo za potrebe pokretanja ostavinskog postupka pred nadležnim sudom”, rekao je. No, dodao je, provođenje ostavinskog postupka ne mijenja pravni status nestale osobe tj. obitelj će moći riješiti pitanje nasljedstva bez obveze da prethodno zatraži proglašenje svog nestalog člana obitelji umrlim. Tijekom rasprave zastupnici su podržali predložene izmjene Zakona, a Martina Vlašić Iljkić (SDP) rekla je da, unatoč pozitivnim zakonskim izmjenama, prioritet i dalje mora ostati pronalazak nestalih osoba.
“Hrvatska mora nastaviti ulagati napore u pronalazak nestalih, u međunarodnu suradnju i procesuiranje odgovornih za ratne zločine”, poručila je. Zastupnici Mosta i HDZ-a izrazili su nezadovoljstvo što u Saboru tijekom rasprave o tom zakonu nema zastupnika Možemo!, a burniju raspravu izazvao je istup Dalije Orešković (DOSiP) koja je tijekom replike na pojedinačnu raspravu Ivana Račana (SDP) prozvala HDZ da Domovinski rat koristi i prisvaja kao da je on njihov plijen. “To je dno dna”, rekla je.
To je izazvalo više povreda poslovnika, a Marin Piletić (HDZ) poručio je da je ‘dno dna’ kada se Orešković javlja na zakon o nestalim osobama iz Domovinskog rata. “Kada su pronađene kosti Jean-Michel Nicoliera sjetite se što je taj ‘politički parazit’ o tome govorio u Hrvatskom saboru”, poručio je, na što mu je Orešković odgovorila da za Nicoliera nije rekla da je zločinac i da je to “laž i kleveta”.