Dugopolje Portal

Najnovije vijesti Hrvatske, Dalmacije i Svijeta

Hrvatski stručnjaci savjetuju glazbu za opuštanje i smanjenje stresa

Apr 16, 2020
Foto: Pixabay

Glazba ima povoljne učinke na smanjenje negativnih posljedica stresa i smanjivanje tjeskobe. Službena stranica Koronavirus.hr donosi preporuke za slušanje glazbe za opuštanje te poboljšanje spavanja koje su izrađene na temelju pregleda stručno–znanstvene literature, pregledom glazbe za opuštanje dostupne na internetu izabrane prema karakteristikama glazbe koja opušta.

Preporuke se odnose na glazbu koja se može koristiti u kontroli tjeskobe i poboljšanju spavanja, za samopomoć i u individualnom planu liječenja osoba koje imaju navedene poteškoće te kao ambijentalna glazba koja potiče stvaranje opuštajuće atmosfere u okolini u kojoj je više osoba (npr. pozadinska glazba na radnom mjestu ili u terapijskom okruženju za liječenje u dnevnoj bolnici, dnevnom boravku na bolničkom odjelu i sl.).

Učinci glazbe na zdravlje

Postoje brojni dokazi o korisnom utjecaju glazbe za opuštanje na smanjenje negativnih učinaka stresa, a vezano za tjelesni, emocionalni i kognitivni odgovor na stres. Učinci su istraživani kod zdravih pojedinaca, kod oboljelih od različitih poremećaja tjelesnog i mentalnog zdravlja uključujući čak i osobe na respiratorima te tijekom različitih dijagnostičkih postupaka poput bronhoskopije, angiografije ili tijekom oporavka nakon srčanog infarkta.

Dokazano je da slušanje glazbe za opuštanje prije stresnog zadatka smanjuje nepovoljan odgovor na stres u fiziološkom i psihološkom smislu. Svakodnevno korištenje glazbe prije spavanja poboljšava kvalitetu spavanja. Slušanje opuštajuće glazbe u kontekstu stresne situacije utječe na smanjenje razine doživljavanja stresa, povećanje sposobnosti suočavanja i doživljaj opuštenosti. Znanstveni dokazi podupiru slušanje glazbe koja opušta za smanjenje negativnih posljedica stresa, s čime nam je na raspolaganju moćan alat za prevenciju negativnih posljedica stresa.

Mehanizam djelovanje

Povoljni utjecaj glazbe za opuštanje povezan je s utjecajem na autonomni živčani sustav putem smanjenja pobuđenosti simpatikusa. Glazba za opuštanje utječe na smanjenje izlučivanja hormona stresa, kortizola, potiče izlučivanje oksitocina koji ima ulogu u osjećaju zadovoljstva. Glazba djeluje na veliki broj moždanih regija, pa tako utječe i na limbički sustav, što je dio mozga koji ima važnu ulogu u regulaciji emocionalnih reakcija. Opuštajuća glazba potiče sporije moždane valove koji potiču opuštanje i spavanje.

Koja glazba izaziva opuštanje?

Ne izaziva svaka glazba opuštanje. Djelovanje glazbe je povezano s tempom, ritmom, jačinom zvuka, složenošću glazbe, harmonijom i tekstom koji se pjeva. Glazba koja opušta ima tempo oko 60 udaraca u minuti, ne više od 75 udaraca u minuti, sporijeg je ritma, jednostavnije strukture, tiša, usklađene, harmonične i često jednostavnije melodije. Glazba s više udaraca u minuti, glasna, disharmonična i složene melodije postaje stimulirajuća bilo u pozitivnom ili negativnom smislu i nije prikladna za opuštanje.

Glazba izaziva emocionalni odgovor te može asocirati niz slika koje mogu povoljno ili nepovoljno utjecati na učinke slušanja glazbe. Stoga je važno da glazba koju slušamo za opuštanje bude emocionalno više neutralna, blaže stimulirajuća (da ne izaziva ni negativne niti izrazite pozitivne emocije) jer to može remetiti opuštanje. Preporuča se instrumentalna glazba jer glazba s tekstom izaziva asocijacije koje mogu ometati proces opuštanja. Pokazalo se da opuštajuća neutralna glazba povoljno djeluje na povećanje radne produktivnosti pa se preporuča u radnom okruženju.

Istraživanja klasične glazbe pokazala su da glazba koja ima veliki stupanj ponavljanja, melodiju koja se lako pamti, skladne melodijske nizove, koja je inače doživljena kao ugodna, tiha, bez većih skokova u ritmu i glasnoći, instrumentalna bez riječi je pokazala povoljne učinke na zdravlje. Ova glazba pokazuje učinkovitost u smanjenju pulsa, usporenju disanja i snižavanju krvnog tlaka te izaziva kognitivni i emocionalni doživljaj opuštanja.

Također, postoje istraživanja koja govore u prilog učinkovitosti glazbe gore navedenih obilježja koja je usklađena na frekvenciju od 432 Hz u izazivanju opuštanja. U novije vrijeme postoje i posebno skladane kompozicije prema ovim kriterijima kao što je kompozicija J.J. Mexnera, pijanista našeg porijekla koja je snimljena na CD koji se nalazi u knjizi “Glazba kao lijek”.

Utjecaj individualnih čimbenika

Važno je napomenuti da postoji niz pojedinačnih čimbenika koji nisu ograničeni na dob, spol, kognitivne funkcije, a mogu utjecati na odgovore na glazbu. Uključuju jačinu stresa, tjeskobe, nelagodu i bol, glazbeno obrazovanje i poznavanje glazbe, kulturu te osobne asocijacije na glazbu i osobni glazbeni izbor. Jedinstveno iskustvo pojedinca može značajno utjecati na osobne reakcije na glazbu. Stoga, kako ne možemo jedinstveno pretpostaviti da će određena opuštajuća glazba imati povoljne učinke na sve pojedince, važno je da postoji ponuda izbora opuštajuće glazbe unutar koje osoba može odabrati što mu odgovara.

U bolničkim sredinama slušanje opuštajuće glazbe, koju je osoba sama izabrala, može rezultirati pojačanim osjećajem kontrole i osnaživanjem u kritičnom okruženju skrbi, gdje je većina aspekata skrbi izvan pacijentove kontrole.

Kako izabrati glazbu koja opušta?

Najvažnije je voditi se vlastitim glazbenim ukusom pri izboru opuštajuće glazbe. Izaberite glazbu koja na vas djeluje umirujuće i koja vam se sviđa. Ako birate glazbu za grupu ljudi kao pozadinsku glazbu, tada to treba biti glazba koja je za većinu ljudi neutralna i ne izaziva kod njih osjećaj nelagode. Nikako nemojte slušati glazbu koja vas iritira ili vam stvara napetost.

Povezane objave

Katarina Peović : “Lik me napao u dućanu, kaže da nas četnike sve treba povješati”

Austrijanci upozoravaju: Britanska mutacija donosi novu fazu pandemije, evo kada će biti najteže

Kako se suprotstaviti sve većoj cenzuri na internetu?