๐๐๐-๐จ๐ฏ๐ ๐ฏ๐ฅ๐๐ฌ๐ญ ๐ง๐ ลพ๐๐ฅ๐จ๐ฌ๐ญ ๐ง๐ ๐ฌ๐ก๐ฏ๐ฤ๐ ๐๐ฎ๐๐จ๐ค๐ฎ ๐ณ๐๐๐ซ๐ข๐ง๐ฎ๐ญ๐จ๐ฌ๐ญ ๐ก๐ซ๐ฏ๐๐ญ๐ฌ๐ค๐ข๐ก ๐ ๐ซ๐ฤ๐๐ง๐ ๐ฌ๐ฎ๐จฤ๐๐ง๐ข๐ก ๐ฌ ๐ซ๐๐ณ๐ง๐ข๐ฆ ๐จ๐๐ฅ๐ข๐๐ข๐ฆ๐ ๐ฏ๐๐ง๐ฃ๐ฌ๐ค๐ข๐ก ๐ฎ๐ ๐ซ๐จ๐ณ๐
Potpuno je shvatljivo da je javnost zabrinuta dogaฤajima koji su se odigrali u sjeni doฤeka nove godine na glavnom zagrebaฤkom trgu. Kao ลกto je razumljivo da radikalna ljevica, kako vidimo, te dogaฤaje pokuลกava interpretirati na svoj naฤin tako ลกto iste marginalizira na razne naฤine, izmeฤu ostalih tako ลกto se informacije o incidentima iznose posve povrลกno, selektivno, frizirano i prilagoฤeno njihovim politiฤkim idejama, njihovom svjetonazoru, vrlo vjerojatno i nalozima kojekakvih raznih stranih centara.
Do prije nekoliko godina prosjeฤan Europljanin nikada nije ฤuo za pojam Taharrush. Sada velika veฤina Europljana, posebice Nijemaca, jako dobro zna o ฤemu je rijeฤ. A rijeฤ je, naime, o arapskom naฤinu silovanja ลพena, koji je sada ‘doลกao’ u Europu.
Kako je vidljivo iz javno dostupnih informacija Taharrush bi na mala vrata mogao uฤi i u Hrvatsku. O tome, izmeฤu ostaloga, svjedoฤe traume mlade Zagrepฤanke na novogodiลกnjem slavlju, na kojemu je bila izvrgnuta raznim oblicima maltretiranja.
Nakon tih incidenata ljeviฤari nisu, kao niti ‘zelena’ zagrebaฤka gradska vlast, otvorili pitanje sigurnosti naลกih graฤana, postupaju upravo suprotno, nemile dogaฤaje, naime, pokuลกavaju minorizirati, ironizirati, marginalizirati i selektivno prikazati domaฤoj javnosti. U prilog tome govori i mentalna vratolomija stanovite Ide Prestar, koja je nekakvom objavom stala u obranu migranata, toboลพe zalaลพuฤi se za njihova radniฤka prava. A da se pritom niti jednom jedinom rijeฤju nije osvrnula na nemile dogaฤaje tijekom doฤeka nove godine.
Za razliku od hrvatske drลพavne politike problem migracija na dnevnom je redu praktiฤki svih drugih europskih drลพava. Tijekom izbornih kampanja to je prvorazredno politiฤko pitanje, nedavno je na izborima u Slovaฤkoj pobijedio kandidat Robert Fico, koji je svoju izbornu kampanju temeljio praktiฤki na svega par tema, osim odnosa Slovaฤke prema agresiji na Ukrajinu iskljuฤivo je govorio o ugrozi Slovaฤke neselektivnom migracijom.
HDZ-ova vlast kao da ne shvaฤa duboku zabrinutost hrvatskih graฤana suoฤenih s raznim oblicima postojeฤih ili moguฤih vanjskih ugroza.
Stoga HRVATSKO BILO apelira i potiฤe na ozbiljno promiลกljanje kada je rijeฤ o sigurnosnim aspektima ili ugrozama naลกe Domovine. Smatramo kako Hrvatska zasluลพuje sigurnu buduฤnost, kako ne smijemo biti ลพrtve nepromiลกljenih politika ili briselskih naloga, a prvi korak u tom smjeru nije bijeg nego suoฤavanje je s problemima.
Svi se sjeฤamo nekadaลกnje prevladavajuฤe politike SR Njemaฤke kada je rijeฤ o migrantskoj politici, odnosno politike otvorenih vrata kancelarke Angele Merkel. Nakon nekoliko godina Njemaฤka je od zemlje otvorenosti i ljudske solidarnosti evoluirala u zemlju opฤe katastrofe. Od nekada relativno ureฤene drลพava postala je drลพava s prosjekom od ฤak osam do devet silovanja dnevno! Da, dobro ste proฤitali, dnevno! To je danas njemaฤka stvarnost. O raznim drugim oblicima nasilja ne treba niti govoriti.
ล vedska je od nekada mirne skandinavske drลพave postala svjetski lider u raznim oblicima kriminala, poput silovanja, uniลกtavanja javne imovine, demoliranja automobila, te raznih drugih oblika nasilja. Drลพava je to koja desetljeฤima nije mijenjala svoje kazneno zakonodavstvo, da bi u zadnjih nekoliko godina to viลกestruko puta ฤinila. O nemilim dogaฤajima u Francuskoj, u rasponu od ubojstava, silovanja do paljenja crkava i raznih drugih oblika kriminala, ne treba niti govoriti.
#HRVATSKO_BILO u svjetlu slavljenja nove 2024. godine poziva na razboritost i na oprez. Ne smiju nas zavarati slatke rijeฤi aktualnih nositelja drลพavne vlasti o tome kako smo ‘sve svoje ciljeve ispunili’.
Naravno da nismo, ฤak upravo suprotno, moramo znati kako je Republika Hrvatska drลพava u kojoj caruje inflacija i nevjerojatna poskupljenja baลก svega, da je to drลพava koju je u posljednja ฤetiri meฤu popisna razdoblja napustilo skoro milijun stanovnika, da se iseljavanje i dalje nastavlja, a umjesto naลกih graฤana koji odlaze neselektivno nam dolaze kolone migranata, vidljivo je mnogi s krajnje sumnjivim namjerama. Ne treba smetnuti s uma kako na samoj hrvatskog granici, s bihaฤkom regijom, nekoliko desetaka tisuฤa migranata ฤeka ‘poziv’ da krenu preko raznih granica. Kako se tome suprotstaviti ako ne s odgovornom suverenom politikom, umjesto bespogovornog izvrลกavanja briselskih naloga.
Zbog ฤega vaลพan segment drลพavne politike, ako veฤ nemamo dovoljan broj radnika, nije uspostava mosta povratka prema iseljenoj Hrvatskoj, posebice prema Hrvatima Latinske Amerike, a znamo kako tamo postoji veliki interes za povratak u svoju Domovinu. Na koji se naฤin moลพe opravdati otvaranje vrata nama identitetski i kulturoloลกki posve nekompatibilnim narodima a ne prema naลกim sunarodnjacima koji ลพive izvan granica Republike Hrvatske.
Dojam je kako mnogi obnaลกatelji najvaลพnijih drลพavnih i politiฤkih funkcija nisu shvatili nuลพnost razumijevanja rizika od nama stranih ljudi i kultura.
#HRVATSKO_BILO napominje kako Hrvatska nema pravo na luksuz zatvaranja oฤiju pred izazovima koji proizlaze iz sve veฤeg rasta migrantske populacije. ฤak niti onda ako taj broj kod nas nije velik u ovom trenutku, ฤak niti tada nemamo pravo zatvarati oฤi pred tim fenomenom, jer bismo sutra mogli biti u situaciji u kojoj su neke europske drลพave danas. A posebno ne nakon ลกto su tzv. migranti pokazali svoje pravo lice i svoje namjere u raznim zemljama EU, prije svega u Njemaฤkoj, Belgiji, Francuskoj i ล vedskoj, dakle upravo u onim drลพavama koje su ih kao dobri domaฤini prvi primili i ugostili vjerujuฤi tada prevladavajuฤoj politici otvorenih vrata. S problemima se moramo suoฤiti i naฤi relevantne odgovore, najprije u smislu osvjeลกฤivanja stvarnosti koja nas okruลพuje.
Jasno nam je kako to s aktualnom hrvatskom vlasti neฤe biti nimalo lagan posao jer je, na ลพalost, Republika Hrvatska prihvatila Marakeลกki sporazum, sporazum nakon kojeg je sve i poฤelo. Iako se znalo kako su i Istanbulska konvencija i Marakeลกki sporazum u izravnoj suprotnosti sa suverenosti i kako su obvezujuฤi. U Marakeลกkom sporazumu na ฤak 46. mjesta se spominje ‘we commit to’ dakle 46. puta piลกe kako se RH neลกto obvezuje. Premijer je tada davao interpretativne izjave kako dokument nije obvezujuฤi, ‘we commit to’ je prevodio kao ‘predani smo’ ili ‘opredjeljujemo se’, iako je jako dobro znao kako se usvajanjem tog dokumenta na neลกto strogo obvezujemo. Danas vidimo i na ลกto toฤno. Govorilo se tada iskljuฤivo o prednostima i o izazovima migracija, naravno niลกta o nedostatcima, da se ne bi sluฤajno dogodilo da netko ima loลก stav po tom pitanju. Danas vidimo i zbog ฤega se vodila ta kampanja.
๐๐จ๐ฅ๐ข๐ญ๐ข๐๐ค๐ข ๐ญ๐๐ฃ๐ง๐ข๐ค ๐ฌ๐ญ๐ซ๐๐ง๐ค๐ ๐๐๐๐๐๐๐๐ ๐๐๐๐
Dr. sc. Ivica Graniฤ

