Foto: Facebook

๐‡๐ƒ๐™-๐จ๐ฏ๐š ๐ฏ๐ฅ๐š๐ฌ๐ญ ๐ง๐š ลพ๐š๐ฅ๐จ๐ฌ๐ญ ๐ง๐ž ๐ฌ๐ก๐ฏ๐šฤ‡๐š ๐๐ฎ๐›๐จ๐ค๐ฎ ๐ณ๐š๐›๐ซ๐ข๐ง๐ฎ๐ญ๐จ๐ฌ๐ญ ๐ก๐ซ๐ฏ๐š๐ญ๐ฌ๐ค๐ข๐ก ๐ ๐ซ๐šฤ‘๐š๐ง๐š ๐ฌ๐ฎ๐จฤ๐ž๐ง๐ข๐ก ๐ฌ ๐ซ๐š๐ณ๐ง๐ข๐ฆ ๐จ๐›๐ฅ๐ข๐œ๐ข๐ฆ๐š ๐ฏ๐š๐ง๐ฃ๐ฌ๐ค๐ข๐ก ๐ฎ๐ ๐ซ๐จ๐ณ๐š

โžก๏ธ Potpuno je shvatljivo da je javnost zabrinuta dogaฤ‘ajima koji su se odigrali u sjeni doฤeka nove godine na glavnom zagrebaฤkom trgu. Kao ลกto je razumljivo da radikalna ljevica, kako vidimo, te dogaฤ‘aje pokuลกava interpretirati na svoj naฤin tako ลกto iste marginalizira na razne naฤine, izmeฤ‘u ostalih tako ลกto se informacije o incidentima iznose posve povrลกno, selektivno, frizirano i prilagoฤ‘eno njihovim politiฤkim idejama, njihovom svjetonazoru, vrlo vjerojatno i nalozima kojekakvih raznih stranih centara.

Do prije nekoliko godina prosjeฤan Europljanin nikada nije ฤuo za pojam Taharrush. Sada velika veฤ‡ina Europljana, posebice Nijemaca, jako dobro zna o ฤemu je rijeฤ. A rijeฤ je, naime, o arapskom naฤinu silovanja ลพena, koji je sada ‘doลกao’ u Europu.

Kako je vidljivo iz javno dostupnih informacija Taharrush bi na mala vrata mogao uฤ‡i i u Hrvatsku. O tome, izmeฤ‘u ostaloga, svjedoฤe traume mlade Zagrepฤanke na novogodiลกnjem slavlju, na kojemu je bila izvrgnuta raznim oblicima maltretiranja.

Nakon tih incidenata ljeviฤari nisu, kao niti ‘zelena’ zagrebaฤka gradska vlast, otvorili pitanje sigurnosti naลกih graฤ‘ana, postupaju upravo suprotno, nemile dogaฤ‘aje, naime, pokuลกavaju minorizirati, ironizirati, marginalizirati i selektivno prikazati domaฤ‡oj javnosti. U prilog tome govori i mentalna vratolomija stanovite Ide Prestar, koja je nekakvom objavom stala u obranu migranata, toboลพe zalaลพuฤ‡i se za njihova radniฤka prava. A da se pritom niti jednom jedinom rijeฤju nije osvrnula na nemile dogaฤ‘aje tijekom doฤeka nove godine.

Za razliku od hrvatske drลพavne politike problem migracija na dnevnom je redu praktiฤki svih drugih europskih drลพava. Tijekom izbornih kampanja to je prvorazredno politiฤko pitanje, nedavno je na izborima u Slovaฤkoj pobijedio kandidat Robert Fico, koji je svoju izbornu kampanju temeljio praktiฤki na svega par tema, osim odnosa Slovaฤke prema agresiji na Ukrajinu iskljuฤivo je govorio o ugrozi Slovaฤke neselektivnom migracijom.

HDZ-ova vlast kao da ne shvaฤ‡a duboku zabrinutost hrvatskih graฤ‘ana suoฤenih s raznim oblicima postojeฤ‡ih ili moguฤ‡ih vanjskih ugroza.

๐Ÿ‘‰ Stoga HRVATSKO BILO apelira i potiฤe na ozbiljno promiลกljanje kada je rijeฤ o sigurnosnim aspektima ili ugrozama naลกe Domovine. Smatramo kako Hrvatska zasluลพuje sigurnu buduฤ‡nost, kako ne smijemo biti ลพrtve nepromiลกljenih politika ili briselskih naloga, a prvi korak u tom smjeru nije bijeg nego suoฤavanje je s problemima.

Svi se sjeฤ‡amo nekadaลกnje prevladavajuฤ‡e politike SR Njemaฤke kada je rijeฤ o migrantskoj politici, odnosno politike otvorenih vrata kancelarke Angele Merkel. Nakon nekoliko godina Njemaฤka je od zemlje otvorenosti i ljudske solidarnosti evoluirala u zemlju opฤ‡e katastrofe. Od nekada relativno ureฤ‘ene drลพava postala je drลพava s prosjekom od ฤak osam do devet silovanja dnevno! Da, dobro ste proฤitali, dnevno! To je danas njemaฤka stvarnost. O raznim drugim oblicima nasilja ne treba niti govoriti.

ล vedska je od nekada mirne skandinavske drลพave postala svjetski lider u raznim oblicima kriminala, poput silovanja, uniลกtavanja javne imovine, demoliranja automobila, te raznih drugih oblika nasilja. Drลพava je to koja desetljeฤ‡ima nije mijenjala svoje kazneno zakonodavstvo, da bi u zadnjih nekoliko godina to viลกestruko puta ฤinila. O nemilim dogaฤ‘ajima u Francuskoj, u rasponu od ubojstava, silovanja do paljenja crkava i raznih drugih oblika kriminala, ne treba niti govoriti.

๐Ÿ‘‰#HRVATSKO_BILO u svjetlu slavljenja nove 2024. godine poziva na razboritost i na oprez. Ne smiju nas zavarati slatke rijeฤi aktualnih nositelja drลพavne vlasti o tome kako smo ‘sve svoje ciljeve ispunili’.

Naravno da nismo, ฤak upravo suprotno, moramo znati kako je Republika Hrvatska drลพava u kojoj caruje inflacija i nevjerojatna poskupljenja baลก svega, da je to drลพava koju je u posljednja ฤetiri meฤ‘u popisna razdoblja napustilo skoro milijun stanovnika, da se iseljavanje i dalje nastavlja, a umjesto naลกih graฤ‘ana koji odlaze neselektivno nam dolaze kolone migranata, vidljivo je mnogi s krajnje sumnjivim namjerama. Ne treba smetnuti s uma kako na samoj hrvatskog granici, s bihaฤ‡kom regijom, nekoliko desetaka tisuฤ‡a migranata ฤeka ‘poziv’ da krenu preko raznih granica. Kako se tome suprotstaviti ako ne s odgovornom suverenom politikom, umjesto bespogovornog izvrลกavanja briselskih naloga.

Zbog ฤega vaลพan segment drลพavne politike, ako veฤ‡ nemamo dovoljan broj radnika, nije uspostava mosta povratka prema iseljenoj Hrvatskoj, posebice prema Hrvatima Latinske Amerike, a znamo kako tamo postoji veliki interes za povratak u svoju Domovinu. Na koji se naฤin moลพe opravdati otvaranje vrata nama identitetski i kulturoloลกki posve nekompatibilnim narodima a ne prema naลกim sunarodnjacima koji ลพive izvan granica Republike Hrvatske.

Dojam je kako mnogi obnaลกatelji najvaลพnijih drลพavnih i politiฤkih funkcija nisu shvatili nuลพnost razumijevanja rizika od nama stranih ljudi i kultura.

๐Ÿ‘‰#HRVATSKO_BILO napominje kako Hrvatska nema pravo na luksuz zatvaranja oฤiju pred izazovima koji proizlaze iz sve veฤ‡eg rasta migrantske populacije. ฤŒak niti onda ako taj broj kod nas nije velik u ovom trenutku, ฤak niti tada nemamo pravo zatvarati oฤi pred tim fenomenom, jer bismo sutra mogli biti u situaciji u kojoj su neke europske drลพave danas. A posebno ne nakon ลกto su tzv. migranti pokazali svoje pravo lice i svoje namjere u raznim zemljama EU, prije svega u Njemaฤkoj, Belgiji, Francuskoj i ล vedskoj, dakle upravo u onim drลพavama koje su ih kao dobri domaฤ‡ini prvi primili i ugostili vjerujuฤ‡i tada prevladavajuฤ‡oj politici otvorenih vrata. S problemima se moramo suoฤiti i naฤ‡i relevantne odgovore, najprije u smislu osvjeลกฤ‡ivanja stvarnosti koja nas okruลพuje.

Jasno nam je kako to s aktualnom hrvatskom vlasti neฤ‡e biti nimalo lagan posao jer je, na ลพalost, Republika Hrvatska prihvatila Marakeลกki sporazum, sporazum nakon kojeg je sve i poฤelo. Iako se znalo kako su i Istanbulska konvencija i Marakeลกki sporazum u izravnoj suprotnosti sa suverenosti i kako su obvezujuฤ‡i. U Marakeลกkom sporazumu na ฤak 46. mjesta se spominje ‘we commit to’ dakle 46. puta piลกe kako se RH neลกto obvezuje. Premijer je tada davao interpretativne izjave kako dokument nije obvezujuฤ‡i, ‘we commit to’ je prevodio kao ‘predani smo’ ili ‘opredjeljujemo se’, iako je jako dobro znao kako se usvajanjem tog dokumenta na neลกto strogo obvezujemo. Danas vidimo i na ลกto toฤno. Govorilo se tada iskljuฤivo o prednostima i o izazovima migracija, naravno niลกta o nedostatcima, da se ne bi sluฤajno dogodilo da netko ima loลก stav po tom pitanju. Danas vidimo i zbog ฤega se vodila ta kampanja.

๐๐จ๐ฅ๐ข๐ญ๐ข๐œ๐ค๐ข ๐ญ๐š๐ฃ๐ง๐ข๐ค ๐ฌ๐ญ๐ซ๐š๐ง๐ค๐ž ๐‡๐‘๐•๐€๐“๐’๐Š๐Ž ๐๐ˆ๐‹๐Ž
Dr. sc. Ivica Graniฤ‡