Izbor Zorana Stevanovića za predsjednika slovenskog parlamenta, uz ključnu podršku Janez Janšae i njegove Slovenska demokratska stranka (SDS), jasno upućuje na to da se u Sloveniji oblikuje nova desna parlamentarna većina. Iako Stevanović zasad izbjegava izravno potvrditi ulazak svoje stranke Resnica u buduću vladajuću koaliciju, politička aritmetika i okolnosti njegova izbora sugeriraju da je dogovor s Janšom već postignut ili barem u završnoj fazi, donosi Teleskop.hr
Posebnu težinu cijeloj situaciji daje činjenica da je Stevanović ranije, u vrijeme pandemijskih prosvjeda, javno i kod javnog bilježnika ovjerio kako nikada neće koalirati s Janšom i SDS-om. Upravo su mu, međutim, glasovi te stranke sada omogućili dolazak na jednu od najvažnijih funkcija u državi. Time se otvara pitanje političke dosljednosti, ali i vjerodostojnosti antisistemskih pokreta koji često grade podršku na obećanjima o „novoj politici“.
Ovakav razvoj događaja snažno podsjeća na situaciju u Hrvatskoj nakon parlamentarnih izbora 2015., kada je Božo Petrov, tadašnji čelnik Most nezavisnih lista, također ovjerio izjavu da njegova stranka neće ulaziti u koaliciju ni s HDZ-om ni sa SDP-om. Taj potez bio je zamišljen kao jamstvo biračima da Most neće sudjelovati u političkoj trgovini i da će ostati izvan blokovskih podjela.
Ipak, nakon dugotrajnih pregovora i političkog pritiska, Most je na kraju odlučio formirati vlast s HDZ-om, što je izazvalo podijeljene reakcije u javnosti. Dok su jedni to tumačili kao nužan kompromis u cilju stabilnosti države, drugi su smatrali da je riječ o jasnom odstupanju od predizbornih obećanja.
Slična dilema sada se otvara i u Sloveniji. Stevanovićev politički uspon, uz pomoć Janšinog bloka, sugerira da bi i njegova ranija obećanja mogla pasti pred realpolitikom i potrebom za sudjelovanjem u vlasti. Kao i u hrvatskom slučaju, birači će tek naknadno procijeniti radi li se o pragmatičnom potezu ili o narušavanju političkog kredibiliteta.