Jednoj skupini radnika prekipjelo, poreznici im prijete ovrhama kuća i stanova: ‘Nisam htjela otići iz domovine, rekla sam suprugu da ne dolazi u obzir. Sada sam promijenila mišljenje‘

0
Foto: Pixabay

Znamo za slučajeve kada poreznici ne rade probleme članovima svojih obitelji koji rade u inozemstvu i priznaju im potvrdu o rezidentnosti i ne razrezuju porez. Ostalim radnicima migrantima ne priznaju potvrde o rezidentnosti.

U ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s Austrijom, Slovenijom, Italijom i Švicarskom stoji da Hrvatska ne bi trebala oporezivati one koji više od 183 dana borave u tim zemljama ako im je poslodavac iz tih zemalja u kojima primaju dohodak i na njega plaćaju porez. Trenutačno hrvatska Porezna uprava zanemaruje sve to, kaže da smo dužni plaćati porez tamo gdje nam je životni interes, a životni interes smješta u državu boravka obitelji, piše Slobodna Dalmacija

Rekla nam je to Mateja Lazar, zamjenica predsjednice Hrvatskog sindikata radnika migranata, i dodaje da se sindikat obratio saborskim zastupnicima, Vladi i premijeru Andreju Plenkoviću, predsjedniku Zoranu Milanoviću, načelnicima, gradonačelnicima i županima, te je poslao 500 mailova u kojima apelira za podršku i pomoć.

Sindikat traži da se radnike migrante s kompletnim obiteljima ne tjera iz Hrvatske u inozemstvo. Dok oni mole za pomoć, poreznici im i dalje šalju rješenja o razrezu poreza na dohodak za razdoblje od 2016. do 2021. na velike iznose, a potom i ovrhe na kuće i stanove.

Lazar nam kaže da članovi sindikata koji dobiju porezna rješenja upućuju prigovor ili žalbe na ta rješenja, ali se te žalbe ne pregledavaju, nego se u roku dva do tri dana šalju ovrhe.

– Ponuđeno je 200.000 kuna da se ljudi vrate u Hrvatsku, a od siječnja do kraja travnja iselilo se više od 4650 ljudi. Mislim da se nije nitko vratio. Žalosno je to da nam je država maćeha. Naša država prihvaća građane iz drugih država, a dvostrukim oporezivanjem naše građane šalje izvan Hrvatske. Mi kao sindikat ne odustajemo od borbe, ići ćemo i do Ustavnog suda ako treba, Saboru smo predložili izmjene ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i da se u njih uključi načelo izuzimanja, onako kako je je to uređeno za Njemačku, i da te promjene vrijede retroaktivno. Zatražili smo također da se u porezu na dohodak i pravilniku unese dodatna odredba za radnike migrante, njegovatelje i ostale, da im se priznaju troškovi koji su im priznati u državama gdje rade, topli obrok, troškovi odlaska na posao i s posla, troškovi stanovanja, dnevnice, osobni odbitak kako ga računaju druge države, naknade za terenski rad – ističe Mateja Lazar.

Iz sindikata se pitaju također zbog čega je zanemarivo to što oko 20.000 radnika migranata, koji se tjedno ili mjesečno vraćaju u Hrvatsku, donose do pola milijarde eura sa sobom i izravno doprinose rastu njezina BDP-a kroz ulaganja. Kažu još da većina tih radnika migranata nije ni znala da su u prekršaju jer su godinama navraćali u Poreznu upravo radi drugih razloga, ishođenja određenih potvrda, i nikad oporezivanje nije bilo u fokusu.

– Praksa Porezne od 2019. nadalje je bespogovorno stavljanje centra životnih interesa u mjesto gdje živi obitelj, za što nema uporišta u zakonima. Činjenica je da nam je velikoj većini u inozemstvu mjesto gdje boravimo dulje od 183 dana, gdje smo dobili radno mjesto i financijski izvor za osiguranje elementarne egzistencije i gdje nam je centar životnih interesa. Središte životnih interesa mjesto je gdje se provodi većinu svog vremena i gdje osoba zapravo živi, sa svim potrebnim osobnim i gospodarskim odnosima. Za središte životnih interesa relevantna su sva područja života, kao što su obitelj, društveni život, slobodne aktivnosti, mjesto prihodovanja, mjesto s kojega se upravlja imovinom, i činjenice se moraju sagledati u cjelini.

Nerijetko se pri tom odmjeravanju (ponderiranju) osobnim odnosima pridaje veća težina, uglavnom zato što osobni odnosi često zahtijevaju fizičku prisutnost u “određenom mjestu”.

Odmjeravanje (ponderiranje) gospodarskih odnosa prvenstveno ovisi o vrstama prihoda. Fokus bi trebao biti na nečijim prihodima kao poduzetnika ili zaposlenika, što većinom zahtijeva fizičku prisutnost – ističu iz Sindikata migranata.

Mateja Lazar nam kaže kako se radnike migrante proziva da su vikend-korisnici zdravstvenog sustava, što nema veze s logikom jer radnici migranti imaju osiguranje svojih inozemnih poslodavaca, a i djeca su im tako osigurana, kao i supružnik ako je nezaposlen.

Poreznici su krajem prošle godine pozivali one koji primaju mirovine, plaće i druge primitke iz inozemstva od 2016. godine da im se prijave, a, prema podacima kojima se barata u javnosti, oko 120 tisuća ljudi prijavilo je proteklih godina inozemne primitke, a 200 tisuća je to propustilo učiniti.

Iz Porezne uprave su bili poručili da se plaćanje poreza ne određuje prema državljanstvu ili prijavljenom prebivalištu, već prema poreznoj rezidentnosti kao središtu životnih interesa.

“Osobe koje imaju užu obitelj (supružnika i/ili djecu) imaju poreznu rezidentnost tamo gdje im se nalazi obitelj i gdje ta obitelj koristi sve potrebito za svakodnevni život (mjesto odlaska na posao, doktor, škola, vrtić i slično). Osobi koja je samac porezna rezidentnost se određuje prema mjestu gdje boravi u pravilu u vremenskom razdoblju duljem od 183 dana”, objašnjavaju u Poreznoj upravi.

Sindikat migranata, kao što smo već rekli, protivi se takvom postupanju poreznika. Nije ni čudno, jer samci, po porezničkim aršinima, uopće nemaju obitelji, nemaju roditelja, braće i sestara o kojima bi se mogli brinuti. Osim toga, i pomorcima obitelji borave u Hrvatskoj, a oni borave izvan zemlje više od 183 dana pa ne plaćaju poreze u Hrvatskoj.

Da su radnici migranti poveli odmah svoje obitelji u inozemstvo, da su se svi odjavili iz svih mogućih registara, pa i onih porezničkih, danas ne bi imali nikakvih problema. Ovako će ih ovrhe pratiti ma gdje otišli u Europskoj uniji.

– Nisam htjela otići iz domovine kad je moj suprug odlazio raditi u Austriju. Rekla sam mu da ne dolazi u obzir da odem iz Hrvatske. Sada, nakon svega ovoga, razmišljam o odlasku, jer želim da moja djeca imaju bolju budućnost – rekla nam je Mateja Lazar, donosi Slobodna Dalmacija

Anita M.