Hrvatsku i regiju u posljednjih tjedan dana pogodio je niz oluja, a pitanje je jesmo li vidjeli zadnju. Najrazornija je bila ona koja je prošle srijede poharala Zagreb, potom Slavoniju i Srbiju, pri čemu je samo u Hrvatskoj smrtno stradalo troje ljudi i ozlijeđeno više od stotinu. Dok je većina opisuje kao nezapamćenu, neki tvrde da je takvih ljetnih oluja bilo i prije. Što kažu znanstvenici?

Hrvatskom i regijom sinoć je prohujalo novo olujno nevrijeme, teško je više reći koje po redu.

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) prvo je u utorak ujutro uključio najviši crveni meteoalarm za Zagrebačku i Osječku regiju, a utješno je što ga je poslijepodne ipak vratio na niži narančasti stupanj.

Nakon katastrofalne superćelijske oluje koja je u srijedu poharala Sloveniju, Zagreb i širu okolicu, Slavoniju, a potom i Srbiju, u petak je uslijedila je nešto slabija, ali također silovita oluja koja je uz navedena područja prohujala i sjevernom Italijom i Kvarnerom.

I od ponedjeljka navečer do utorka navečer su kroz sjevernu Italiju, Sloveniju i središnju Hrvatsku prolazile kraće oluje, ponegdje praćene snažnim vjetrom, grmljavinom i tučom.

Bez obzira hoće li biti još oluja ili ne, vremenske prilike u posljednjih tjedan dana sve su samo ne normalne. Pogotovo ako tome pridodamo l koji je pržio zemlju prethodnih tjedan dana. S tim da je Hrvatska tu još relativno dobro prošla u odnosu na Italiju, Španjolsku i Grčku, gdje su temperature išle preko 40, pa i 45 stupnjeva

Slovenski meteorolog Marko Korošec u nedjelju je na portalu severe-weather.eu poslao ozbiljno upozorenje da “još jedan snažan i dubok frontalni val ulazi u pregrijanu zemlju”. On bi prema prognozama trebao trajati do srijede i zahvatiti sve od Alpa do Balkana, a još uvijek može donijeti “jake grmljavinske oluje, uključujući superćelije s vrlo velikom do golemom tučom, tornada, bujične poplave i razorne vjetrove”, dodao je.

I zaista, iz Slovenije i Italije od ponedjeljka i utorka navečer dolaze fotografije tuče nadrealne veličine – u Italiji je izmjeren rekordni promjer od 16 centimetara.

U oluji i uslijed nje u Hrvatskoj je prošlog tjedna smrtno stradalo petero ljudi, uključujući troje na koje su se srušila stabla i jednog vatrogasca kojem je pozlilo na terenu, a smrtnih slučajeva bilo je i u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Italiji.

Marin Miletić: Žele nam srozati standard i smanjiti svjetsku populaciju

Nisu svi, doduše, impresionirani superćelijskom olujom ni njenom ubojitom snagom. Kao i za vrijeme toplinskog vala, mnoge javne i manje javne osobe upiru se u medijima i na društvenim mrežama dokazati da ovo nije ništa novo ni spektakularno, jer smo, eto, oduvijek imali ljetne oluje.

Pritom se pozivaju na novinske i televizijske reportaže o opasnim olujama koje su pogodile Zagreb prije pedesetak godina ili više. Naravno, nema ništa sporno u podsjećanju na ranije prirodne nepogode niti je namjera svih koji to rade relativizirati ozbiljnost ovih aktualnih.

No teza onih koji imaju takvu namjeru je jasna – oluja, poplava i toplinskih udara bilo je i prije, to nije posljedica globalnog zatopljenja nego prirodna neminovnost. Među njima je možda najistaknutiji saborski zastupnik Mosta Marin Miletić koji se, samo tri dana prije strahovite oluje rugao upozorenju srpskog meteorologa Ivana Ristića o upravo takvom tipu superćelijske oluje. Ristić je, naime, slikovito rekao da takva oluja ima “snagu atomske bombe”, što se prije može shvatiti kao metafora nego kao egzaktna fizička procjena.

Pogriješio je jedino u tome što je uranio sa svojom prognozom za nekoliko dana.

“Ekipa opet plaši ljude. Šire paniku i strah. To su svjesno i namjerno činili tijekom plandemije. Sada okreću priču prema strašnim olujama radi klimatskih promjena. Što mislite, kada će doći trenutak da nam ovi opskurni ljudi ne pokušaju nametnuti 15‘ gradove i klimatske lockdowne za spas planete?”, napisao je Miletić na Facebooku.

Miletić se nije dao smesti brojnim negativnim komentarima na svoje ismijavanje “strašnih oluja radi klimatskih promjena kojim je zatrpan nakon oluje, već je u novoj objavi ponovio da su “klimatske promjene postale novo zlatno tele u koje se ne smije sumnjati niti ga propitkivati”.

Reproducirajući uobičajeni i dobro poznati narativ klimatskih “skeptika” ustvrdio je da se radi o prirodnom fenomenu, odnosno o “konstanti od postanka svijeta” i “periodičnim procesima” koji su se “izmjenjivali i mnogo ranije nego je čovjek dosegao današnju razinu tehnologije, a događat će se i dalje”.

To je, očekivano, povezao sa širim i sve popularnijim teorijama zavjere o globalnoj agendi političara, znanstvenika i novinara koji žele zastrašivanjem i cenzurom “srozati naš standard, učiniti nas ovisnima o njihovim lijekovima, njihovim cjepivima, njihovoj hrani, potom nas učiniti potpuno neosjetljivima na ludilo i nepravdu”, zbog čega će “mediji i sljedbenici ideje kako treba smanjiti svjetsku populaciju opet okrivljavati narod”.

Kao dokaz je iskoristio navodni izvještaj o snažnoj oluju u Zagrebu prije 53 godine:

“Primjerice, novinski izvještaji iz Zagreba 1970., prije pedeset godina donosili su tekstove o oluji u Zagrebu, potpunom poplavljenom gradu, žrtvama “Orkana u Zagrebu”, poplavljenim poduzećima i Maksimirskoj pod vodom, a ovakvi su bili naslovi i nadnaslovi:

ORKAN PARALIZIRAO GRAD

BUJICA NOSILA AUTE, PARALIZIRALA TRAMVAJE

PRVA ŽRTVA PROLOMA OBLAKA

MAKSIMIRSKA POD VODOM

TISUĆU POZIVA VATROGASCIMA.

”Među izvještajima koji su izronili iz prašnjave arhive je i prilog Radiotelevizije Zagreb od 10. kolovoza 1970. o toj oluji. U njemu se govori o vodi koja je “iznenada narasla i do dva metra visine” ispod nadvožnjaka na Miramarskoj cesti, zaustavljenom tramvajskom prometu zbog električnih kvarova, šteti zbog poplave skladištima poduzeća kao što su Nama i Sport Heruc, pa i jednom smrtnom slučaju.

Večernji list je izvijestio o još jednoj iznenadnoj oluji koja je pogodila Zagreb 25. lipnja 1975. Cijeli grad je tada ostao bez struje, u dva sata je palo 30 litara vode po četvornom metru, podzemne su vode preplavile prizemne stanove, tramvaji su također zaglavili, bujica visine 1,5 metra nosila je automobile u Kustošiji, a djeca su evakuirana iz škole u toj četvrti. I tada je u nastaloj poplavi smrtno stradala jedna osoba.

Cijeli tekst pročitajte OVDJE