Ljudi se tetoviraju već tisućama godina, iz duhovnih, kulturnih ili osobnih razloga.
Mnogo prije nego što smo svoja tijela počeli ukrašavati ironičnim tetovažama izrađenima jednostavnom tehnikom ubadanja iglom (stick-and-poke), leptirima na donjem dijelu leđa ili velikim crnim tetovažama koje prekrivaju čitave dijelove tijela, ljudi su trajnom tintom ostavljali tragove na svojoj koži, piše Science Alert.
No dok nam povijest može mnogo toga otkriti o kulturi tetoviranja, još uvijek ne znamo dovoljno o tome kako ta praksa utječe na naše zdravlje. Unošenje pigmenta za tetoviranje u kožu izaziva imunosni odgovor, a tinta ondje, očito, ostaje trajno – iako ne ostaje uvijek na istome mjestu.
Istraživanja pokazuju da čestice tinte za tetoviranje mogu dospjeti u limfni sustav i nakupljati se u limfnim čvorovima.
Limfni čvorovi ključna su središta imunosne aktivnosti našeg organizma. Bogati bijelim krvnim stanicama, oni filtriraju limfu i uklanjaju različite tvari koje je prikupila tijekom cirkulacije tijelom.
Među njima su abnormalne stanice, uključujući stanice raka, bakterije, virusi i strane tvari poput tinte za tetoviranje.
Reper Machine Gun Kelly (MGK) nedavno je na vlastitoj koži iskusio posljedice nakon što je u kratkom razdoblju napravio veliku crnu tetovažu koja prekriva znatan dio njegova trupa, uključujući područja limfnih čvorova oko pazuha i ramena.
Prema njegovim riječima, zbog postupka mu je okolna koža požutjela, a on se osjećao „jako bolesno”.
Zašto su tetovaže trajne i kako reagira imunosni sustav?
Čak i kada pigment ne putuje tijelom, on aktivira imunosni sustav.
Pigment ulazi u stanice dermisa, srednjeg sloja kože, gdje ga organizam brzo prepoznaje kao stranu tvar. Tijelo tada šalje svoju „vojsku” imunosnih stanica, no čestice pigmenta prevelike su da bi ih te stanice mogle ukloniti.
Upravo je to razlog zbog kojeg su tetovaže trajne, ali istodobno znači da se organizam upušta u cjeloživotnu borbu protiv stranog materijala koji ne može u potpunosti odstraniti. Trajnosti tetovaža pridonosi i činjenica da se moderne tinte sastoje od složene mješavine kemikalija.
„Sadrže pigmente koji daju boju, tekuće nosače koji omogućuju raspodjelu tinte, konzervanse koji sprječavaju rast mikroorganizama te male količine nečistoća”, objasnila je medicinska mikrobiologinja Manal Mohammed u članku objavljenom u prosincu 2025. na portalu The Conversation.
„Mnogi pigmenti koji se danas upotrebljavaju prvotno su razvijeni za industrijske primjene, poput automobilskih boja, plastike i tonera za pisače, a ne za ubrizgavanje u ljudsku kožu.”
Teški metali u tintama mogu izazvati zdravstvene probleme
Znanstvenici su u tintama za tetoviranje otkrili tragove teških metala, uključujući nikal, kobalt, krom i, u rijetkim slučajevima, olovo.
Ako se nakupe u visokim koncentracijama, teški metali mogu biti otrovni i uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, poput oštećenja unutarnjih organa, neurotoksičnih učinaka i povećanog rizika od raka.
U pojedinim slučajevima ti su metali izazvali alergijske reakcije i preosjetljivost imunosnog sustava kod tetoviranih osoba.
Posebno je potresan slučaj muškarca iz Poljske kod kojeg je imunosna reakcija na tetovažu izrađenu crvenom tintom dovela do gubitka sposobnosti znojenja, gubitka svih dlaka na tijelu i razvoja vitiliga, bolesti koja uzrokuje gubitak pigmentacije kože.
„Obojene tinte, osobito crvena, žuta i narančasta, češće su povezane s alergijskim reakcijama i kroničnim upalama”, objasnila je Mohammed.
„Crvena tinta posebno se povezuje s dugotrajnim svrbežom, oticanjem i granulomima – malim upalnim čvorićima koji nastaju kada imunosni sustav pokušava izolirati materijal koji ne može ukloniti.”
Alergijske reakcije i kronične upale izazvane obojenim tintama djelomično su posljedica prisutnosti metalnih soli i azo-pigmenata.
Azo-pigmenti organski su spojevi koji se dodaju tintama za tetoviranje zbog svojih intenzivnih boja. Iz istog razloga upotrebljavaju se i u tekstilnoj industriji te proizvodnji plastike. Međutim, ti se pigmenti pod utjecajem određenih vrsta zračenja mogu razgraditi na aromatske amine.
Riječ je o zračenju kojem koža može biti izložena, primjerice, tijekom predugog boravka na suncu ili pri laserskom uklanjanju tetovaže. To izaziva zabrinutost jer su laboratorijska istraživanja povezala aromatske amine s rakom i genetskim oštećenjima.
Pigmenti za tetoviranje, osobito crni, mogu sadržavati i policikličke aromatske ugljikovodike, spojeve koji se nalaze u čađi, ispušnim plinovima vozila i zagorjeloj hrani. Mnogi od tih ugljikovodika također su klasificirani kao kancerogene tvari.
Postoji li povezanost između tetovaža i raka?
Dosad nisu pronađeni čvrsti dokazi koji bi potvrdili povezanost tetovaža i raka kod ljudi, ali laboratorijska istraživanja i istraživanja na životinjama upućuju na moguće rizike.
Jedno opservacijsko istraživanje objavljeno krajem prošle godine pokazalo je da osobe s tetovažama imaju 29 posto veći rizik od razvoja melanoma, vrste raka kože.
Međutim, druga novija istraživanja nisu pronašla takvu povezanost. Prije odluke o novoj tetovaži trebalo bi ozbiljno razmotriti i imunosne reakcije koje tetoviranje može izazvati.
„Iako trenutačni dokazi ne upućuju na široko rasprostranjenu opasnost, sve veći broj istraživanja otvara važna pitanja na koja još nemamo odgovore, a odnose se na toksičnost, učinke na imunosni sustav i dugoročno zdravlje”, napisala je Mohammed za The Conversation.
„Kronična upala povezuje se s oštećenjem tkiva i povećanim rizikom od bolesti. Za osobe s autoimunim bolestima ili oslabljenim imunosnim sustavom tetovaže mogu predstavljati dodatni razlog za zabrinutost.”
Rizik od infekcija i nedovoljna regulacija industrije tetoviranja
Postoji i rizik od infekcije koji prati unošenje bilo kakvog stranog materijala u kožu, uključujući iglu za tetoviranje. Postupak tetoviranja narušava zaštitnu barijeru kože, koja predstavlja jednu od važnih obrana organizma od infekcija.
Među mogućim uzročnicima infekcija nalaze se bakterija Staphylococcus aureus, virusi hepatitisa B i C, a u rijetkim slučajevima i atipične mikobakterije. Industrija tetoviranja u mnogim je zemljama uglavnom nedovoljno regulirana. Zato je važno biti svjestan mogućih rizika i ne donositi ishitrene odluke ako se odlučite tetovirati.