Karamarko: Je li to drug Hrvatin upravo objavio da je neovisnost Hrvatske i nestanak Jugoslavije “neprihvatljiv sadržaj”, a borba za neovisnost “neprihvatljiv cilj”?

    0
    Foto: Screenshot
    Tomislav Karamarko, bivši šef HDZ-a, na svom Facebook profilu opleo je po načelniku općine Tinjan, Goranu Hrvatinu, koji je ranije poziv na obilježavanje obljetnice smrti Viktora Kancijanića, koji je živio za ideju hrvatske nacionalne slobode i državne neovisnosti, nazvao "neprihvatljivim sadržajem koji je protivan Ustavu RH pa i statutu općine Tinjan".

    Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.

    “Drugog srpnja 1972.g ubijen je Viktor Kancijanić. Imao je 27 godina kada je kao pripadnik grupe Feniks, 20. lipnja 1972. ušao u tadašnju državu. Ta povijesna epizoda, kao i sudbina 19-orice hrabrih domoljuba je poznata. Cilj borbe čiji su plamen pokušali zapaliti jest samostalna država Hrvatska.

    Hrvatski narod je do svoje slobode i samostalnosti došao dva desetljeća poslije.

    Dakle, ove godine obilježavamo pola stoljeća pogibije i smaknuća 18-orice heroja (Ludvig Pavlović je osuđen na dugogodišnju robiju).

    Matica hrvatska, ogranak Pazin oglasio je i pozvao na obilježavanje obljetnice pogibije, ponosa Istre Viktora Kancijanića, jer taj heroj rođen je upravo u Tinjanu kraj Pazina.

    Zanimljiva je reakcija općinskog načelnika Tinjana na inicijativu Matice hrvatske. Čovjek se zove Goran Hrvatin i navodno je član SDP-a.

    U trendu je, definitivno. Jer smrad sporo raspadajuće titovštine i dalje nemilosrdno guši i zagađuje istarsko domoljubno narodnjaštvo vlč Milanovića i biskupa Dobrile. No narečeni drug neoprezno se poigrao nekim zakonskim pa i ustavnim kategorijama. On poziv na obilježavanje ove obljetnice naziva “neprihvatljivim sadržajem koji je protivan Ustavu RH pa i statutu općine Tinjan”. Također u društvenom domu zabranjuje okupljanje “u svrhu promicanja neprihvatljivih ciljeva i sadržaja”.

    Da pojednostavim… Je li to drug Hrvatin upravo objavio da je neovisnost Hrvatske i nestanak Jugoslavije “neprihvatljiv sadržaj”, a borba za neovisnost “neprihvatljiv cilj”?

    Mislim da su on i njegova stranka dužni objašnjenje javnosti. Također očekujem reakcije nekih stranaka. A u konačnici i DORH-a. Ako to izostane bit ce pokrenuti odgovarajući procesi.

    A mi se sa štovanjem sjećamo Viktora Kancijanića i svih ostalih Feniksovaca.

    S nama su zauvijek!”, stoji u objavi.

    Tko je bio Viktor Kancijanić?

    Viktor Kancijanić bio je hrvatski politički emigrant, revolucionar. Brat je dugogodišnjeg generalnog vikara Pulsko-porečke biskupije Marija Kancijanića.

    Rodio se u Tinjanu 1945. godine. Sjemenište je pohađao u Pazinu, a kad ga je završio, upisao je Bogosloviju u Rijeci. Vremenom je uvidio da se ne će moći u potpunosti posvetiti svećeništvu pa je dogovorivši se s crkvenim starješinama napustio je studij teologije u Rijeci te je 1969. otišao u Salzburg studirati filozofiju.

    Sredinom proljećarske 1971. saznao je da postoji organizacija Hrvatsko revolucionarno bratstvo kojim se oduševio. Pristupio mu je pod pseudonimom Veli Jože. Kao i drugi feniksovci imao je solidne uvjete egzistencije te perspektivu života u miru ostvariti i blagostanju zapadnoga demokratskog svijeta, no nije se mirio s time, jer im to nije bila glavna želja, nego je kao svi feniksovci živio za ideju hrvatske nacionalne slobode i državne neovisnosti. Stoga je ne dvojeći se pristao sudjelovati u pripremama akcije Fenix 72.

    U sklopu toga u prvoj polovici 1972. godine nekoliko je puta putovao u Italiju i ondašnju SFRJ. Tako je bio dijelom Bugojanske skupine koja je ušla u ondašnju SFRJ. Skupina se dvaput sukobila s JNA i ‘milicijom’. Nakon drugog okršaja koji je bio 27. srpnja 1972. godine, a zbio se u šumi Bukovcu iznad Ramskog jezera, Kancijanić je izgubio kontakt s ostatkom skupine. U luku je zaobišao Ramsko jezero preko sela Varvara te se večeri oko 21 sat 1. srpnja 1972. plivajući vratio u zaselak Donje Selo u Rumbocima podno planine Ruduše. Pretkraj mise 2. srpnja 1972. ubili su ga udbaši blizu crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije na Šćitu.