Nakon sudjelovanja na TradFestu u Zagrebu na kojoj se raspravljalo o uspostavi trećeg entiteta i položaju Hrvata u BiH, koju su organizirale konzervativne udruge Vigilare i Ordo Iuris uz potporu američke zaklade Heritage Foundation, a koja je privukla pozornost javnosti panelom o BiH kao „neuspjeloj državi“, kardinal Vinko Puljić, 80-godišnji nadbiskup metropolit vrhbosanski u miru, rekao je u utorak tijekom gostovanja u TV-emisiji “Plenum” da nije bio upoznat s potpunim političkim kontekstom organizatora.
„Znao sam tko me zove, ali nisam znao sve druge koji stoje iza toga. Oni su skroz politički otišli, a ja nisam političar. Ja želim govoriti ono što je po savjesti — dostojanstvo čovjeka, ljudska prava i jednakopravnost naroda“, rekao je Puljić te se potom osvrnuo na kritike skupa. „Ja sam došao, održao svoj govor i otišao. Nisam sudjelovao u odlučivanju. Što su drugi kasnije govorili, ne znam. Ta hajka nije na njih nego na mene“, poručio je Puljić.
Kroz više dijelova razgovora Puljić se vraća na odnose između Bošnjaka i Hrvata, koje vidi kao ključne. „Najtužnije mi je stanje odnosa Bošnjaka i Hrvata. Nama valja zajedno živjeti i uvažavati jedni druge u jednakopravnosti“, naglasio je Puljić.
U tom kontekstu posebno problematizira pitanje političkog predstavljanja. „Kad jedan narod drugome bira predstavnika, to ne stvara dobru državu, nego nezadovoljstvo“, rekao je Puljić te dodao kako bez tog principa nema stabilnosti. „Tri konstitutivna naroda su kao tronožac. Ako jedna noga nije stabilna, sve pada. Bez jednakopravnosti nema mira“, smatra kardinal.
Položaj Hrvata u Republici Srpskoj
Na pitanje o trećem entitetu Puljić ne zauzima izravan politički stav, ali ga vidi kao posljedicu neuspjeha postojećeg sustava. „Ja sam samo rekao da je to alternativa. Ako se ne može stvoriti sustav u kojem svaki narod bira svog predstavnika, onda se traži drugi modus“, objasnio je Puljić. Istodobno ostaje dosljedan ranijem stavu te napominje kako je i dalje protiv toga da se etničko čišćenje ozakoni. „Ali ako ne ide ovo, onda ljudi traže ono što je moguće“, dodao je Puljić.
Govoreći o geopolitičkom kontekstu, Puljić odbacuje narativ o sukobu religija. „Nije to religijski rat. To je rat interesa. Tako je bilo ranije, a tako je i danas“, tvrdi Puljić. Pozivajući se na Papine stavove, on inzistira na univerzalnim vrijednostima. „Nama treba mir, poštivanje drugih i dogovor“, poručio je Puljić u TV-emisiji “Plenum”.
Kardinal poručuje kako radi jasnu razliku između naroda i politike. „Narod u Bosni zna živjeti. Ljudi posjećuju jedni druge, čestitaju, žive normalno. Problem je u politici – u interesima i nadmetanju“, objasnio je Puljić te naglasio što zapravo nedostaje. „Treba da svatko počisti svoje dvorište, da ne baca smeće u tuđe. Onda dolazi priznanje, praštanje i povjerenje. To nedostaje“, istaknuo je Puljić.
‘U Bosni mnogi kroje‘
Puljić je otkrio i da je u razgovorima s političarima saznao za određene planove o kojima odbija detaljnije govoriti. „Došao sam do tih planova i smučilo mi se sve. Ali o tome neću pričati“, naveo je Puljić. Ipak, otkrio je kako to nisu planovi međunarodne zajednice nego domaći, ali da međunarodna zajednica zna za njih. „Svaka od tri strane ima svoje planove“, dodao je Puljić te odlučno odbio otkriti o čemu se točno radi. „Ako bude trebalo, reći ću. Sad neću“, zaključio je Puljić.
Govoreći o samoj državi, Puljić pravi jasnu razliku između Bosne i Hercegovine kao povijesne cjeline i njezina dejtonskog uređenja. „Bosna i Hercegovina je jedna stvar, ali dejtonska država je nešto što je vrlo kompleksno i ona ne funkcionira. To smo rekli odmah poslije Dejtona – da će teško funkcionirati, i to se pokazalo“, objasnio je Puljić u TV-emisiji “Plenum”.
Stanje je opisao vrlo slikovito. „Obukli ste nam luđačku košulju i vi otišli, a mi unutra kako se snalazimo“, rekao je Puljić. Iako priznaje da je Daytonski sporazum zaustavio rat, naglašava njegov ključni nedostatak. „Zaustavio je rat, ali nije uspostavio pravedan mir u kojem svaki narod i svaki čovjek doživljava svoja prava i dostojanstvo“, smatra kardinal.
Puljić kritiku ne usmjerava samo na domaće aktere, nego i na međunarodni faktor. „Puno je kuhara – preslan ručak. U Bosni mnogi kroje. I međunarodna zajednica i lokalni političari. Oni imaju svoj stil i ne vode računa kako to ovdje stvarno stoji“, naveo je Puljić. Ipak, rješenje vidi u unutarnjem uređenju koje mora jamčiti jednakost. „Bosna i Hercegovina neće normalno funkcionirati ako se ne stvore uvjeti da svaki čovjek i svaki narod bude uvažen i vrednovan“, poručio je Puljić.