Hrvoje Klasić gostovao je na N1 te je govorio o kuni kao simbolu na kovanicama
Najprije je govorio o tome je li kuna zaista dobar izbor za simbol koji bi trebao biti na kovanici eura.
“Trebalo bi se vratiti 30 godina unatrag i vidjeti kako djeluje povijesni revizionizam. Kada nešto dovoljno puta ponovite i kada to proglasite normalnim, onda jednostavno zaboravite da to u startu nije bilo normalno. Kuna kao platežno sredstvo, u smislu novčanice, imena novca, nikada u povijesti Hrvata nije postojala do ’41. kada ustaše u NDH otvaraju novo poglavlje s novim novčanicama koje zovu kuna.
Izvlačenje na to da se nekada u prošlosti plaćalo kunama je vrlo, vrlo djelomično točno. Zaista, u srednjem vijeku se plaćao porez koji se zvao kunovina i plaćao se kuninim krznom. Postojala su različita imena novca, ali nikada kuna. Kuna je bila ustaško platežno sredstvo. Devedesetih godina kada se o tome priča i uvodi kuna, nema spora da su oni koji to rade to imali na umu i tada je to bila sramota i tada su neki o tome pisali, recimo Feral tribune. I tada se o tome govorilo, ali eto, u Feralu.
U međuvremenu je kuna postala normalna i svatko kom kažete reći će da je to normalno platežno sredstvo. Kuna ni po čemu nije specifičnost Hrvatske. Išao sam istraživati i da ste vi nekome prije ’93. godine rekli koja je prepoznatljiva hrvatska životinja, sigurno nitko ne bi naveo kunu, bilo bi čaplji, roda, ptica i riba, ali ne kune. Kuna je recimo u Rumunjskoj jako prepoznatljiva životinja, ona je sveta životinja nekim indijanskim plemenima u Sjevernoj Americi, recimo Škoti i Irci zarađuju velik novac na tome što ljudi dolaze promatrati kune. Doista, ona je prisutna u različitim dijelovima svijeta, no ona ni po čemu neće biti odmah percipirana tako da čim ljudi vide euro s kunom, povežu ga s Hrvatskom”, objasnio je.
Istaknuo je kako je, po njegovom mišljenju, ta promidžba s kunom promašena. U nastavku je govorio i o drugim simbolima, Nikoli Tesli i glagoljici te jesu li oni dobro odabrani:
“Svatko će vjerojatno od nas sada imati različite prijedloge, postojala je javna rasprava i prijedlozi i ja sam govorio da Tesla nije bio prvi izbor, nego je anketama ljudi Tesla izbio na prvo mjesto. Ja mislim da čak nije toliko problem u motivima, nego je Hrvatska mogla, jer je ušla posljednja i posljednja uvodi euro, mogla doista dati veću slobodu dizajnerima, da to ne mora biti konzervativno, to je sad kuna ili Tesla, možda smo mogli dati time neki doprinos”, kaže.