Mnoge seoske i gradske obitelji uzgajaju povrće na površinama koje se nalaze u sklopu okućnica. Kako tvrdi diplomirani inženjer poljoprivrede Dragan Mijušković, proizvodnja povrća na malim površinama omogućava znatnu uštedu i dopunu kućnom proračunu, dodajući da povrće najbolje uspijeva na osunčanim i dobro provjetrenim mjestima koja nemaju visoku razinu podzemnih voda. Mijušković napominje da kada se opredijelimo za kulture koje želimo uzgajati, onda moramo postaviti pravilan plodored i plan sjetve.
Studeni i prosinac su mjeseci kada se s parcela iznose žetveni ostaci. Površine se potom gnoje, po mogućnosti stajnjakom, onda se prelazi na zimsko oranje na dubinu 30-35 centimetara. U proljeće prije sjetve treba, također, obaviti obradu zemljišta, ručno ili motokultivatorima, da bi se osigurao povoljan vodno-zračni režim i tako omogućilo neometano klijanje i nicanje biljaka. Nakon predsjetvene pripreme, ovisno od uzgajane kulture, potrebno je napraviti gredice. Idealna širina je 120 cm, kako bi se one mogle nesmetano plijeviti i obrađivati bez gaženja zemljišta.
Izdignuti gredice za lakše cijeđenje viška vode
Pravilne i funkcionalne gredice trebaju biti 10 cm izdignute iznad zemlje, kako bi se omogućilo cijeđenje vode u slučaju obilnijih padalina. Između gredica treba ostaviti staze širine 30-50 cm za nesmetan prolaz i obavljanje svih potrebnih operacija. Prvo sijemo povrće za čije su klijanje i nicanje potrebne temperature od 3-5°C, a to su grašak, špinat, salata, crveni luk, češnjak, rotkvice. Prostor u povrtnjaku može se iskoristiti i za sjetvu ljekovitog i začinskog bilja, one se mogu sijati u malim trokutastim gredicama ili po ivicama povrtnjaka.
Najčešće uzgajane aromatične kod nas su: korijander, dragoljub, kopar, krasuljica, buhač, neven, hajdučka trava. One svojim mirisom privlače insekte, odnosno privlače kukce predatore koji se hrane štetnim kukcima. Aromatične vrste, također, privlače insekte oprašivače, a neki od njih ispuštaju miris (eterična ulja) ili biokemijske supstance koji se hrane štetnim kukcima ili biokemijske supstance koji odbijaju insekte koji mogu nanijeti velike štete uzgajanom povrću.
Luk i mrkvu sijati naizmjenično
Mijušković preporučuje da se crveni luk i mrkva siju u naizmjenične redove, odnosno 1-2 reda luka i 1-2 reda mrkve a razlog je taj što eterična ulja mrkve odbijaju lukovu muhu, koja nanosi velike štete tom povrću, dok istovremeno eterična ulja luka odbijaju mrkvinu muhu. Tako se može izbjeći upotreba sredstava za zaštitu bilja i postići dobivanje zdravih i zdravstveno sigurnih plodova, piše agroklub.com.