LIK KOJI NE SMIJE OTIĆU U HRVATSKO SELO ŽELI OPET PREDSTAVLJAT HRVATE U PREDSJEDNIŠTVU BIH.

0
Foto: screenshotYoutube

Predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić, kandidat za člana Predsjedništva je objavio program za Opće izbore, a koji je nazvan “Hrabro i pošteno za građansku državu: Programski principi političke borbe za društvo jednakih građana i građanki”. Dakle, najavio je kako će se u slučaju da na listopadskim izborima dobije još jedan mandat u državnom vrhu dosljedno zalagati za uspostavu građanske države odnosno za ukidanje koncepta konstitutivnosti naroda.

Programom se tretiraju vanjska politika, odnosi s NATO-om, Europskom unijom i susjednim državama, utvrđivanje granice s Hrvatskom, pitanje odlagališta nuklearnog i radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, korištenje hidropotencijala Buškog jezera, utvrđivanje granice na moru, utvrđivanje granice sa Srbijom, korištenje hidropotencijala Drine i ekonomski suverenitet.

Kao dva ključna kriterija za izbor ambasadora i konzula istaknuti su da se mora raditi u korist Bosne i Hercegovine te da se posjeduju znanja, sposobnosti, vještine i kapacitet za ovaj posao. Naglašeno je da kriterij neće biti etnička pripadnost, već da se biraju najbolji.

Poziva se na nastavak integracije u NATO, a to ne podrazumijeva samo političku integraciju, već i to da opremljenost vojske bude bliži standardu opremljenosti država članica ovog vojnog saveza. Ocijenjeno je da su nakon agresije Rusije na Ukrajinu stvoreni uvjeti da se ubrza proces članstva. Komšić smatra da se samo ispunjavanjem presuda Europskog suda za ljudska prava može postati članicom EU. Obećano je da će u procesu integracije u Uniju štititi interese Bosne i Hercegovine.

Na izborima zakazanim za 2. listopada za poziciju člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata od Hrvata natjecat će se samo  Borjana Krišto iz HDZ BiH koju su kandidirale stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora i Komšić koji GLUMI HRVATA!

Komšić i Krišto već su jednom odmjerili snage kada su se za istu poziciju natjecali 2010. godine. Komšić je tada dobio glasove više od 337 tisuća birača dok je Krišto podržalo njih nešto manje od 110 tisuća.

S obzirom na brojnost Hrvata u BiH bilo je jasno kako je Komšić na tim kao i na izborima na kojima se kasnije natjecao s čelnikom HDZ-a Draganom Čovićem pobijedio zahvaljujući potpori koju je dobio iz bošnjačkog biračkog tijela.

Sadašnja situacija za njega je znatno nepovoljnija jer se pristalice bošnjačkih i građanskih stranaka u utrci za bošnjačkog člana državnog vrha imaju priliku opredijeliti između čelnika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića i kandidata ujedinjenje oporbe SDP-ovog Denisa Bećirovića. 

‘Nećemo dopustiti pritisak iz susjedstva…’

Komšić je u svom izbornom programu najavio i kako će, dobije li još jedan mandat u Predsjedništvu BiH, zauzeti “tvrd” stav prema susjednim državama, pa tako i prema Hrvatskoj.

Ustvrdio je da Zagreb i Beograd “pokušavaju oteti BiH njen politički suverenitet”.

“Nećemo i ne možemo dopustiti da se na nas čini  pritisak, što iz susjedstva, što kroz dijelove administracije EU, da prihvaćamo ono što nije interes Bosne i Hercegovine i njenih građana. Posebno nećemo nikada dozvoliti da se kroz sistem lobiranja u Briselu, što potiče od pojedinih zemalja članica, u Bosni i Hercegovini u mirnodopskim uvjetima ostvaruju ratni ciljevi, koje su najviše sudske instance pravomoćno označile kao udruženi zločinački pothvat”, obrazloženo je.

Napomenuto je da je pitanje granica s Crnom Gorom riješeno, ali ne i s Hrvatskom i Srbijom. Također je napomenuto da nikada nije potpisan ugovor o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a koji je postignut dogovorom bivšeg predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana i prvog predsjednika Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića. Traži se i utvrđivanje granice na području Kostajnice.

Istaknuti su koraci za pitanje odlaganja nuklearnog i radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

“Bez obzira na motive Hrvatske za izgradnju ovog odlagališta, mi ćemo iskoristiti sva sredstva iz međunarodnog prava i pokrenuti odgovarajuće postupke pred institucijama Ujedinjenih nacija, u skladu s Espoo i Aarhuskom konvencijom te zatražiti da ovlaštena institucija (UNECE) obavi istražni postupak i upozna obje zemlje sa svojim nalazom, kako je to utvrđenom Aneksom IV Espoo konvencije. Ako ovaj postupak ne dovede do povoljnog ishoda, iskoristit će se postupak arbitraže iz Aneksa VII Espoo konvencije. U oba slučaja, u skladu s međunarodnim pravom, sve daljnje aktivnosti na izgradnji odlagališta morat će prestati do okončanja jednog ili oba spomenuta pravna postupka”, odlučan je u svom naumu.

Predlaže se i sporazum s Hrvatskom kojim će se definirati uvjeti za korištenje hidropotencijala Buškog jezera, a kako bi i Bosna i Hercegovina imala koristi od korištenja ovog potencijala. Dao je i prijedlog za korištenje hidropotencijala iz Drine.

“Zato ćemo i ovo pitanje otvoriti, tražeći od Srbije da potpiše ugovor s Bosnom i Hercegovinom o korištenju postojećih hidroelektrana na rijeci Drini, kao što ćemo zahtijevati da se svaka eventualna izgradnja novih hidroelektrana, kao i eventualna izgradnja aerodroma u Trebinju mora dogovoriti s nadležnim državnim institucijama Bosne i Hercegovine”, navedeno je.

Obećano je da će se “novi ekonomski put zasnivati na državnom ekonomskom suverenitetu. Državi se institucionalno treba vratiti uloga u jačanju proizvodnje i raspodjele bogatstva prilagođeno kontekstu 21. stoljeća”.

Dugopolje.org/Direktno