Na predjelu Križice, općina Dugopolje, neposredno sjeveroistočnije od istoimenog kamenoloma Križice, magistralna trasa zaštićene antičke ceste sa kolotrazima , koja inače polazi iz Salone i prolazi kroz Dugopolje prolazi i ovim dijelom prostora na svom putu dalje prema Dicmu i unutrašnjosti. Zbog planiranog projekta na tom mjestu koji je u završnoj fazi, te skorih građevinskih radova i zahvata u terenu i moguće devastacije Marijo je uputio
obavijesti svim nadležnima ,Općini Dugopolje ,KO Split i sve do kabineta Ministarstva kulture i medija RH odnosno i samoj resornoj ministrici Obuljen. Osim mnoštva u terenu jasno i dobro vidljivih dijelova trase ,kao i ostataka u obliku kolotraga , koje je osobno dokumentirao fotografijama, skicama i mapama ,odnosno ucrtao pravce i smjerove pružanja dvije takve ceste sa jasno vidljivim čvorištem u neposrednoj blizini se nalazi i Rimska cisterna .
Nakon izlaska na teren komunalnog redara Općine Dugopolje kojeg je osobno upoznao sa stanjem na lokalitetu ,ukazao na sve opisane arheološke strukture uslijedila je i pisana predstavka ispred tijela Lokalne samouprave Općine Dugopolje i Marijova također prema nadležnom Konzervatorskom odjelu u Splitu .Na teren su po evidenciji iz terenskog izvještaja izašli zaposlenici KO Split ,Silva Kukoč i Ivica Pleština u pratnji komunalnog redara Općine Dugopolje.
Službene osobe KO Split unatoč mnogobrojnim dostavljenim fotografijama kolotraga i na google mapu ucrtanih trasa dviju cesta sa čvorištem u svom izvještaju bilježe samo podatak o viđenom samo jednom kolotragu i Rimskoj cisterni koja je po njihovom izvješću već evidentirana od ranije i sve zajedno nije ugroženo realizacijom najavljenog projekta?
Analizom znanstvenih radova i u Registru kulturnih dobara RH u kojima se spominje prostor Dugopolja, Rimska cisterna se evidentira jedino i to znatno južnije od Križica na prostoru zvanom Vučipolje gdje su prilikom izgradnje današnjeg autoputa A1 detektirani ostatci jedne cisterne i uzorci mozaika i očito je da se ne radi o istom objektu ?Cisterna na Križicama se nigdje ne spominje i nije evidentirana mada je njeno postojanje do sada neformalno poznato u znanstvenim krugovima.
Opis lokaliteta:
Antičke ceste -Predio Križice (Kamenolom);k.o.Dugopolje
Antičke ceste sa kolotrazima na predjelu Križice,istočno od današnjeg kamenoloma su dio ceste Salona – Aequum, prve kolne ceste prema unutrašnjosti Dalmacije, sagrađene za namjesnika P. Kornelija Dolabele (14. – 20. g. po. Kr.).
Spomenute trase su dobro vidljive i sačuvane u tom dijelu prostora, neposredno u samoj blizini ogradne žice kamenoloma. Vidljivo je mnoštvo pojedinačnih i paralelnih kolotraga. Širina osovinskog razmaka između kolotraga iznosi cca 125 cm. Cesta(glavni smjer) dolazi iz pravca juga i Salone(Solin) , prolazi kroz Dugopolje (Podi -Zapad) gdje je jednim manjim dijelom trasa zaštićena ispred Ministarstva Kulture i Medija Republike Hrvatske .Ovaj segment cestovne infrastrukture na Križicama sastavni je dio ubiciranog pravca. Status dijela spomenute ceste u Dugopolju (Podi -Zapad) je nalazište zaštićeno pod oznakom Z-6478 kao nepokretno kulturno dobro – arheološka baština.
Na predjelu Križice cesta se razdvaja u dva smjera u kojima je također vidljivo mnoštvo kolotraga i jasno užljebljene trase cesta u prostoru. Jedan dio trase se nastavlja put Dicma (Decimum) i ide dalje put Sinja(Osinium),prema veteranskom naselju(Rimskoj koloniji) Aequum (današnji Čitluk).
Drugi pravac se na Križicama odvaja i ide prema vojnom logoru Tilurij-Gardun),Trilj.
Na mjestu čvorišta cesta sa kolotrazima na Križicama, nekoliko desetaka metara sa zapadne strane se nalazi vrlo dobro sačuvana vodosprema, tj. Rimska cisterna koja je u to vrijeme služila za napajanje ljudi i zaprežnih životinja pitkom vodom.Zbog svoje vrlo važne strateške i prometne uloge cijeli okolni prostor je potrebno žurno bolje istražiti i evidentirati, valorizirati i urediti ,jer postoji vrlo velika mogućnost pronalaska novih arheoloških objekata i artefakata,te cijeli prostor zaštititi od mogućih devastacija u budućnosti.
Marijo Kozina nadalje pita nadležni Konzervatorski odjel u Splitu, odnosno nadležne službene osobe koje su izašle na teren i napravile uviđaj, točnije dipl. arh. Silvu Kukoč i Ivicu Pleštinu ,kao i ravnateljicu KO Split Anitu Gamulin kako unatoč jasno vidljivim tragovima ,mnogobrojnim dostavljenim fotografijama kolotraga i ostataka dvije trase trase cesta, dostavljenoj mapi sa ucrtanim pravcima i GPS pozicijama kolotraga sve zajedno nije prepoznato od službenih osoba i evidentirano u službenom terenskom izvješću?
Marijo Kozina
