Na dvodnevnom samitu Pokreta nesvrstanih koji se upravo održava u Beogradu, gdje su se okupila izaslanstva iz 105 država i 11 međunarodnih organizacija s oko 550 sudionika, ime jednog od trojice osnivača ovog pokreta Josipa Broza Tita nije ni spomenuto premda je događaj organiziran točno na 60. obljetnicu prve službene konferencije koju je na istom mjestu on organizirao uz indijskog predsjednika Džavaharlala Nehrua i egipatskog šefa države Gamala Abdel Nasera. Bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića taj detalj poprilično je iziritirao, za tportal kaže da se radi o ‘falsificiranju povijesti’
Mesić je u vrijeme svog predsjednikovanja dva puta prisustvovao samitima Pokreta nesvrstanih – 2006. godine u Havani i tri godine kasnije u Šarm el-Šeiku – no i nakon odlaska s dužnosti 2012. godine pojavio se na istom događaju u Teheranu.
Pokret nesvrstanih danas ima 120 država i 17 promatrača, među kojima je i Hrvatska, koja u Beogradu prisustvuje na razini tajnika u Ministarstvu vanjskih poslova. U srpskim medijima samit je predstavljen s velikom dozom pompe, tumači se da se radi o velikoj akciji predsjednika Aleksandra Vučića kojom se želi spriječiti daljnje priznavanje nezavisnosti Kosova ili utjecati na manje države koje bi svoje priznanje povukle, piše tportal.
S popriličnim zanimanjem popraćeno je pojavljivanje ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova s obzirom da je Pokret nesvrstanih u doba Hladnog rata osnovan upravo kako bi se pronašao srednji put i izbjeglo svrstavanje kompletnog čovječanstva na jednu ili drugu, rusku ili američku stranu. Dakle, tadašnji Sovjetski savez bio je razlog samog osnivanja ove organizacije.
‘Činjenica je da se Pokret nesvrstanih pojavljuje u vrijeme najintenzivnijeg Hladnog rata, kada istok i Zapad nisu imali ikakvih kontakata osim što su se međusobno optuživali. Pojavila se skupina zemalja koje nisu željele biti ni u jednom bloku i koja je tim potezom djelovala smirujuće na svjetski poredak, uspostavljena je komunikacija i tenzije su spuštene. Josip Broz Tito kao glavni organizator time je izgradio snažnu političku poziciju i postao jedan od najvećih svjetskih državnika, a ne spomenuti njegovo ime i ulogu upravo na šezdesetu obljetnicu prvog sastanka čisti je povijesni falsifikat. No, to manje govori o samome Titu, a više o ovom nesretnom predsjedniku Srbije koji ništa ne razumije’, rekao je Mesić za tportal.
U medijima je zabilježen i dio Vučićevog govora u kojemu današnju Srbiju predstavlja kao ‘pravnog slijednika Jugoslavije’ i potom se zalaže za multilateralizam, poštivanje međunarodnih normi i slično.
‘To je apsolutno pogrešno: osnivač Pokreta nesvrstanih bila je Jugoslavija, a njeni su nasljednici svi konstitutivni elementi države, ni manje ni više’, kaže Mesić.
Osim u smirivanju napetosti u doba Hladnog rata, značajnu ulogu Pokreta nesvrstanih on vidi u otvaranju golemog prostora za gospodarsku suradnju i novih tržišta, što je bivša Jugoslavija – a pogotovo tadašnja Hrvatska sjajno iskoristila.
‘Danas se u međunarodnim odnosima pojavljuje nešto što sliči na Hladni rat – samo što se ne odvija u onom intenzitetu, ima prije svega propagandni karakter i u njemu sudjeluje više grupacija zemalja. Pokret nesvrstanih mogao bi ponovno odigrati pozitivnu ulogu i prodonijeti smirivanju tenzija ukoliko bi zemlje bile koordinirane, dakle puno ovisi o državi koja preuzima štafetnu palicu, Azerbajdžanu. Poruke sa sastanka u Beogradu svakako ne idu u tom smjeru – zapravo, ukoliko su već zanemarili Titovu ulogu, tamo nismo čuli nijednu poruku vrijednu pažnje’, dodaje bivši hrvatski predsjednik.
Mesića je neugodno iznenadilo da na dvodnevni sastanak u Beogradu nije bio pozvan bivši jugoslavenski ministar vanjskih poslova
‘Danas se u međunarodnim odnosima pojavljuje nešto što sliči na Hladni rat – samo što se ne odvija u onom intenzitetu, ima prije svega propagandni karakter i u njemu sudjeluje više grupacija zemalja. Pokret nesvrstanih mogao bi ponovno odigrati pozitivnu ulogu i prodonijeti smirivanju tenzija ukoliko bi zemlje bile koordinirane, dakle puno ovisi o državi koja preuzima štafetnu palicu, Azerbajdžanu. Poruke sa sastanka u Beogradu svakako ne idu u tom smjeru – zapravo, ukoliko su već zanemarili Titovu ulogu, tamo nismo čuli nijednu poruku vrijednu pažnje’, dodaje bivši hrvatski predsjednik.
Mesića je neugodno iznenadilo da na dvodnevni sastanak u Beogradu nije bio pozvan bivši jugoslavenski ministar vanjskih poslova Budimir Lončar.
‘Nitko nije osjetio potrebu za to, premda se radi o čovjeku koji je sudjelovao u organizaciji apsolutno svih sastanaka Pokreta nesvrstanih. Pa mogli su ga pozvati barem na čaj! Ne, to su ptice koje vole koristiti tuđe perje, ali dobro se zna da i dalje imaju svoje vlastito’, slikovit je Mesić. Vučićevo inzistiranje na blokadi međunarodnog priznanja Kosova smatra opsesijom i tvrdi da je taj proces naprosto nemoguće zaustaviti – samo što se srpska politička elita u strahu za svoju političku sudbinu ne usuđuje javno priznati da se radi o gotovoj stvari.
On smatra da bi Hrvatska morala imati aktivniju ulogu u Pokretu nesvrstanih, čak i usprkos članstvu u NATO-u i Europskoj uniji i jasnoj integraciji u zemlje sa zapadnim sustavom vrijednosti.
‘Žao mi je što Hrvatska na planu suradnje s Pokretom nesvrstanih nije učinila gotovo pa ništa, kao da uvijek postoji strah aktualne vlasti da bi se taj potez protumačio kao želja za povratkom Jugoslavije. Ta država je mrtva i više ne može postojati, ne postoji prepreka za suradnju sa susjedima i svim drugim državama na ovom planetu. Treba raditi na komunikaciji i održavanju mira, a gospodarska suradnja logičan je idući korak’, zaključuje Mesić, donosi tportal.