Zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac uhićen je 18. rujna 1946. godine, u trenutku kada se Katolička crkva u Hrvatskoj našla pod snažnim pritiskom nove komunističke vlasti.
Njegovo uhićenje izazvalo je šok, a mnogi su ga vidjeli kao otvoreni obračun režima s Crkvom. Taj događaj bio je uvod u politički proces koji će postati jedno od najpoznatijih suđenja u poratnoj Jugoslaviji, a Stepinca učiniti simbolom vjerskog progona i otpora totalitarnom režimu. Alojzije Stepinac uhićen je oko 5 sati i 30 minuta ujutro na području Nadbiskupskog dvora na Kaptolu, u vrijeme kad se pripremao slaviti svetu misu. Montirani sudski proces započeo je svega 12 dana kasnije, 30. rujna 1946. godine.
Zagrebačka nadbiskupija je ranije objavila izjavu nadbiskupa Stepinca u tijeku istražnog postupka u kojoj se on osvrnuo na svoje uhićenje. “Moje hapšenje i zatvor i istražni postupak ima pripremiti očigledno materijal za sud protiv mene. Danas je u cijelom kulturnom svijetu omraženo direktno napadati Crkvu i vjeru. Zato se tamo, gdje se hoće nešto poduzeti protiv predstavnika Crkve mora naći politička podloga, što je protiv mene nađeno u ovoj formi.”
U izjavi Stepinac navodi da ga nijedan sud ne bi mogao osuditi za ono što mu se stavlja na teret pa dodaje: “Moja je krivnja sto posto u tome, što nisam mogao pokleknuti pred zahtjevima komunizma koji jedini vlada u ovoj zemlji, a zašto nisam mogao reći amen na sve što se radilo, evo razloga: nama se govorilo da je zagarantirana sloboda vjeroispovijesti u sadašnjem poretku.”
Znameniti govor na sudu
U izjavi je podsjetio na brojne zločine koji se dogodili, poput ubojstava svećenika, časnih sestara, uništavanja crkvi itd. “Ja neću govoriti o klanjima koja se stalno nama imputiraju, ali bi bilo mnogo toga za ispitati i na drugoj strani, odakle silna grobišta širom cijele naše domovine i da li su to samo ustaška klanja ili hrvatskih domobrana”, navodi dalje i ističe da se na sudu neće braniti, da odbija branitelja i da se neće žaliti na presudu.
Stepinac je 3. listopada održao znameniti govor na sudu gdje je, između ostalog, naveo da je njegov stvarni tužitelj Komunistička partija. “Uz dobru volju se može doći do sporazumijevanja, no inicijativa je na današnjoj vlasti! Niti ja, niti episkopat nismo stranka za načelno sporazumijevanje, nego državna vlast i Sv. stolica. A što se tiče mene i moga suđenja, ja ne trebam milost, savjest mi je mirna”, riječi su kojima je Stepinac završio govor koji je u cijelosti objavio HKM.
Stepinac je 11. listopada proglašen krivim po svim točkama optužnice i osuđen je na 16 godina zatvora zbog suradnje sa ustaškim režimom. Osam dana od presude završio je u Lepoglavi gdje je proveo pet godina, a potom je premješten u kućni pritvor u rodnom Krašiću. Dana 3. listopada 1998., papa Ivan Pavao II. pred više od pola milijuna vjernika u nacionalnom svetištu Mariji Bistrici proglasio je zagrebačkog nadbiskupa blaženim. Bio je to trenutak koji je u kolektivnoj memoriji Hrvata zacementirao Stepinca ne samo kao žrtvu komunističkog progona, nego i kao simbol nepokolebljive vjere.
Vjernici se nadaju da će biti proglašen svetim
Danas, više od dva desetljeća nakon beatifikacije, mnogi vjernici u Hrvatskoj nadaju se da će Stepinac biti proglašen i svetim. Njihova očekivanja usmjerena su prema Vatikanu i papi Lavu XIV., a takva je nadanja izrazio i zagrebački nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Dražen Kutleša.
“Osobno se tome iskreno nadam, i ne samo ja, nego čitav vjerni hrvatski narod koji već desetljećima s ljubavlju i ustrajnošću čuva uspomenu na blaženoga kardinala Alojzija Stepinca, mučenika savjesti, vjere i ljubavi prema Crkvi i svome narodu. Vjerujem da bi kanonizacija kardinala Stepinca bila ne samo čin priznanja njegove svetosti, nego i čin duhovnoga pomirenja, razborite jasnoće i hrabrog očitovanja istine koja oslobađa i ozdravlja. U konačnici, Stepinac ne pripada samo Hrvatskoj, on je svjetionik vjere, vjernosti i oprosta u vremenu tame. I zato vjerujem da će papa Lav XIV., ako to bude Božja volja i plod razlučivanja, znati reći Crkvi i svijetu: ‘Evo svetoga pastira koji je život dao za svoje ovce'”, rekao je Kutleša nedavno u intervjuu za Vjerujem.hr.