Nakon sedam godina pada, procijepljenost u Hrvatskoj sada znatno bolja

0
10
Foto: Pixabay

Nakon sedam godina pada cjepnog obuhvata u Hrvatskoj, taj je trend zaustavljen prošle godine. Očito su epidemije zaraznih bolesti, uglavnom ospica, što su proteklih godina diljem Europe izbijale i odnosile žrtve, otrijeznile mnoge koji su pod dojmom antivakserske kampanje bez ikakvih medicinskih opravdanja odbijali cijepiti djecu. Zaustavljanje tog trenda dobar je znak i ako obuhvati nastave rasti, moguće je da izbjegnemo epidemije bolesti protiv kojih se cijepi, što nam je ozbiljno prijetilo zadnjih godina, poručuju epidemiolozi.

Protuepidemijske mjere

Najveći je porast cijepljenja uočen upravo kod primarnog MPR cijepljenja, odnosno prvog cijepljenja protiv ospica, rubeole i mumpsa, koje je skočilo s lanjskih 89% na 93,2%, te kod revakcinacije protiv difterije, tetanusa i hripavca u drugoj godini života (s 86,6% na 89,4%), stoji u Izvješću o cijepljenju za 2018. godinu što ga priprema Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).

– Obuhvati u primarnom MPR cijepljenju su 2018. godine 93,2%, što je znatno poboljšanje u odnosu na 2017. kada su obuhvaćali 89% djece. Najveći je porast obuhvata uočen u županijama koje su u 2017. godini imale najniže obuhvate, Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji se nadoknadom propuštenih cijepljenja uz cijepljenje jednogodišnjaka dodatno cijepilo 983 starije djece i odraslih – naveo je u izvješću dr. Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a. U toj je najjužnijoj hrvatskoj županiji u proljeće 2018. došlo do manje epidemije ospica, koja je brzo suzbijena intenzivnim protuepidemijskim mjerama koje su značajno podigle tamošnji cjepni obuhvat. Tako je 2018. prvo MPR cjepivo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji primilo 91,4% djece, a godinu prije samo 55,8%. Docijepilo ih se lani 94,8%, a u 2017. 82,6%.

Nažalost, u Primorsko-goranskoj županiji nastavljen je pad cjepnih obuhvata u primarnom MPR cijepljenju.

U drugoj dTpa revakcinaciji, protiv difterije, tetanusa i hripavca, obuhvat na razini Hrvatske je 87%, što je više nego 85,6% u 2017. godini, s time da su razlike među županijama vrlo velike – od 53% u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (gdje je 2017. obuhvat bio 41,7%) do 97,9% u Virovitičko-podravskoj županiji, piše Večernji list.

Inače, alergijske reakcije u rasponu od blagog osipa do anafilaktičkog šoka mogu se javiti nakon primjene svakog lijeka. HZJZ vodi registar nuspojava cijepljenja i ti podaci potvrđuju da se ozbiljne reakcije nakon cijepljenja javljaju vrlo rijetko, u RH godišnje jedna ili dvije koje zahtijevaju primjenu adrenalina te nekoliko njih koje zahtijevaju primjenu kortikosteroida. Izvještaj za 2018. nije gotov, ali u 2017. zabilježeno je 146 prijava sumnji na nuspojave raznih cjepiva.

Temperatura i osip

Nakon primjene cjepiva protiv ospica, rubeole i mumpsa u tom je razdoblju prijavljeno 11 nuspojava: tri urtikarije, četiri slučaja groznice s osipom te po jedan slučaj postvakcionalnog parotitisa, postvakcionalnih ospica, idiopatske trombocitopenije te suspektnog tranzitornog sinovitisa kuka. Postvakcionalno oboljenje javlja se kod 0,1 do jedan posto cijepljene djece kao posljedica atenuiranim živim cjepivom protiv tih bolesti, a klinička slika je blaga i prolazi u većini slučajeva spontano bez terapije. Povišena tjelesna temperatura može se javiti u više od 10 posto cijepljene djece, a osip u najviše 10 posto slučajeva.