Umirovljenici s nestrpljenjem iščekuju usklađivanje mirovina, proces kojim se one povećavaju u skladu s rastom troškova života ili plaća. Prema najavama, usklađivanje bi ovog puta trebalo iznositi oko sedam posto, no točan iznos bit će poznat nakon odluke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kada se objavi prosječna plaća za lipanj.
Iako se očekuje da će usklađivanje donijeti značajno povećanje mirovina, prosječna mirovina trenutno iznosi oko 535 eura, što mnogim umirovljenicima nije dovoljno za pokrivanje životnih troškova. Povećanje će biti vidljivo tek u rujnu, s mirovinom za kolovoz te zaostacima za srpanj.
Državni tajnik Ivan Vidiš istaknuo je da će ovo usklađivanje biti jedno od najvećih, s očekivanim rastom iznad sedam posto. Podsjetio je i na promjenu formule za usklađivanje mirovina koju je Vlada dogovorila krajem prošle godine, gdje će omjer 85:15 u korist većeg faktora rasta plaća ili inflacije uskoro zamijeniti dosadašnji omjer 70:30.
Planiraju izgradnju 18 novih centara za starije
“Mi planiramo s tim krenuti što prije. Uskoro ćemo to uputiti u zakonodavnu proceduru, ili kraj 2024. ili 2025. Međutim, mi od toga nećemo sigurno odustati. Svjesni smo da smo imali zaista velikih problema s troškovima života. Zato smo imali sad već šest paketa Vlade u kojem je fokus bio na umirovljenike. Imali smo tih osam jednokratnih dodataka”, rekao je Vidiš.
Državni tajnik ne isključuje opciju isplaćivanja još jednog jednokratnog dodatka, ali umirovljeničke su udruge putem Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, zatražile uvođenje trajnog dodatka, u žargonu poznatog i kao 13. mirovina. Iako se još lani pričalo kako bi on trebao iznositi između tri i pet godina po godini staža, model i način isplate još uvijek nisu poznati.
Pored niskih mirovina, umirovljenike brine i nedostatak mjesta u domovima za starije osobe. “Tog problema smo itekako svjesni, zato smo prvi puta kao ministarstvo pristupili tome da napravimo jedan zaista veliki projekt izgradnje novih smještajnih kapaciteta. Naše ministarstvo po prvi put radi 18 centara za starije. To su objektivno institucije koje će biti kao i domovi za starije”, naveo je.
Neki na smještaj čekaju i više od 10 godina
“Međutim, tu nam je iznimno važno da oni pružaju i izvaninstitucionalne usluge. Bitno je da osoba što dulje ostane u svom kućanstvu u svojoj zajednici, ali tu nam je ipak fokus na tih novih 1800 smještajnih kapaciteta koji se grade”, rekao je Vidiš i dodao da će to smanjiti liste čekanja.
Neki umirovljenici smještaj čekaju više od 10 godina, a neki ga uopće ne dočekaju. Domovi trenutno mogu primiti svega 2,5 posto starijih osoba.
“Naši stari trebaju podršku i činjenica je da će nam trebati još takvih objekata. Zasad smo usredotočeni na ovih 18, budući da ih još nismo izgradili, a moramo do šestog mjeseca 2026. Prema tome, korak po korak. Sad gradimo ovih 18. To je iznimno opsežan posao. Ali nakon toga ćemo vidjeti dalje. Svjesni smo da će kapaciteta trebati i dalje”, zaključio je Vidiš.