Nešto malo o sreći u najdepresivnijem mjesecu u godini

Foto: Pixabay

Mjesec siječanj često nazivaju najdepresivnijim mjesecom u godini. Blagdani su iza nas, hladno je, dani su kratki, mjesec se čini beskrajno dug, u novčanim smo problemima zbog prekomjerne potrošnje za blagdane, prekršili smo većinu novogodišnjih obećanja…. Sve je to pomalo razlog da se mjesec siječanj čini najdepresivnijim u godini. Ali naravno da ne mora biti tako. Zato nećemo o depresiji, idemo malo o sreći.

Što to, u stvari, znači biti sretan? Koliko puta ste se pitali jeste li sretni? U kolikoj mjeri? Ne zadovoljni nego …..s osjećajem koji izmiče definiciji …da ste uistinu sretan čovjek. Živite li život koji je ugodan, dobar ili smislen? Za razliku od osjećaja sreće, koji je prolazno stanje, vođenje sretnog  života znači individualni rast kroz pronalaženje smisla. Sasvim je jasno da svi mi težimo životu sa smislom i svrhom. A smisao je nešto daleko veće od samog osjećaja  sreće ili  nesreće.

Ne osjećate se sretni?

Biti sretan  cijelo vrijeme je nerealno  i gotovo neostvarivo,  ali  težiti  sretnom  životom  druga je stvar. Čovjek je zapravo nemirno i svestrano biće koje se teško miri s onim što jest, tako da uvijek teži nečemu drugome. Istraživanja se pokazala da način na koji reagiramo na okolnosti iz svoga života ima više utjecaja na našu sreću nego sami događaji. Sretan život nije izbjegavanje teških situacija, nego naša mogućnost da na životne teškoće adekvatno  odgovorimo i prihvatimo ih kao i da iz njih  “rastemo” i nešto naučimo.

Pravog recepta za sreću  zapravo nema.

Prava sreća, baš kao i dobro zdravlje ovisi o čitavom nizu faktora. Kad smo bolesni mislimo da je sreća u zdravlju, kad nam nedostaje novaca mislimo da je sreća u bogatstvu. Ali ako imamo dovoljno novca znamo da to ne mora nužno  utjecati i  na našu sreću i osjećaj sreće. Tko nije zadovoljan onim što već ima, taj neće biti sretan ni sa ostvarenjem onog o čemu sanja.

Mogli bi reći da su dvije stvari kojima težimo u životu. Prva je da dobijemo ono što želimo, a druga da u tome i uživamo. Ali rijetki uspijevaju ovo drugo.

Danas je i društveni pritisak na ljude da budu stalno pozitivni i sretni i da se međusobno uspoređuju koliko su sretni. Čak je i psihologija prešla iz proučavanja depresije u proučavanje sreće. Danas živimo hektično, stalno smo u stresu, a emocionalne je komunukacije sve manje. Moderno društvo je preplavljeno knjigama i tečajevima za samopomoć u skladu s brzim rješenjima za sve. Tako se tuga, ljubavni jadi, nezadovoljstvo i gubitak pretvaraju u patološke poremećaje, a zaboravlja se da su to sve normalni ljudski osjećaji.

Ni negativni osjećaji, koji nas ponekad obuzmu, nisu tako loši, jer nas podsjećaju da postavljamo pitanja, premišljamo se oko već oblikovanih mišljenja i prihvatimo nove ciljeve. Nije normalno, ni zdravo, stalno biti, ili se praviti, sretan. Suprotno je našoj biološkoj i neurološkoj konstrukciji.

Za razliku od osjećaja sreće, koji je prolazno stanje, vođenje sretnijeg života znači individualni rast kroz pronalaženje smisla. Svi smo različiti. Ono što nekog čini sretnim nekom drugom možda uopće ne pričinjava radost. Čovjek se godinama mijenja pa mu ono što ga je nekad radovalo kasnije možda ništa ne znači. Međutim, brojna istraživanja upućuju na zaključak da ipak postoje neki opći čimbenici koji doprinose sretnijem osjećaju  života.

Čuvati se zavisti, voliti svoje bližnje, razviti pozitivan stav prema životu, izići iz svojih okvira, uzdignuti se iz svojih uvjerenja, tragati za smislom i potencijalom, prihvatitti odgovornost za sebe i svoj život, činiti dobra djela, pozitivno razmišljati, slušati svoje srce, zavoljeti sami sebe i živjeti svoju životnu strast i svrhu. Sve to može doprinijeti osjećaju sreće.

Život je jedno veliko učenje,  i ne, ne postoje pogreške, samo lekcije iz kojih učimo i rastemo i postajemo bolje i ispunjenije osobe.

Sreća je u malim stvarima i  dolazi iz nas samih i iz naše nutrine. Nažalost, vrlo često upravo te male stvari nam nedostaju ili ih nismo svjesni.

Lidija Kovačić,prof.

Služba za javno zdravstvo i promicanje zdravlja