“Prisežem svojom čašću da ću se kao hrvatski državljanin ili državljanka pridržavati Ustava i zakona te poštivati pravni poredak, kulturu i običaje u Republici Hrvatskoj.”
Tako glasi jučer objavljeni tekst prisege za primanje u hrvatsko državljanstvo po tzv. prirođenju, odnosno za građane, strane državljane koji ne mogu dobiti domovnicu po podrijetlu ili rođenju u Hrvatskoj.
Pravilnik o načinu i postupku davanja svečane prisege s pripadajućim tekstom same prisege objavio je jučer ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, nakon što je vlada odustala od ideje da se tekst i način davanja prisege unesu u Zakon o hrvatskom državljanstvu.
Vlada je, naime, krajem 2018. krenula u izmjene Zakona o hrvatskom državljanstvu s uvođenjem svečane prisege za primanje u državljanstvo prirođenjem, unijevši u pripadajući prijedlog zakona teksta i postupak davanja prisege. Pritom na snazi ostaju dotadašnji uvjeti za dobivanje državljanstva prirođenjem, poput punoljetnosti, poznavanja hrvatskog jezika i pisma te neprekidnog boravka u trajanju od pet godina na teritoriju Hrvatske.
Prema prvotnom prijedlogu Plenkovićeve vlade, kandidati za hrvatsko državljanstvo davali bi kolektivnu prisegu jednom godišnje u prigodi državnih blagdana u županijama, gradovima i općinama u zemlji, odnosno u diplomatskim predstavništvima države u inozemstvu.
No, iz konačne verzije spomenutog zakona, koji je u listopadu 2019. i usvojen u Saboru, izbačeni su tekst i način davanje prisege, a umjesto toga je ministru unutarnjih poslova propisana obveza da donose pripadajući pravilnik, što je on jučer i učinio.
U Božinovićevom pravilniku tekst prisege doslovce je prepisan iz prijedloga zakona koji je krajem 2018. poslan u raspravu, ali je promijenjen način davanja prisege. Umjesto kolektivnog polaganja u prigodi državnih blagdana, kandidati za hrvatsko državljanstvo, prema pravilniku, davat će prisegu na poziv MUP-a u prostorijama policijskih uprava ili u diplomatskim predstavništvima države u inozemstvu, donosi Jutarnji list.
DP