Foto: Screenshot Facebook

Od 14. studenog na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu, a dio novih odredbi izravno se tiče vozača. Zakon mijenja pravila o tome tko odgovara za štetu nastalu kada vozilo naleti na divljač na cesti.

Odgovara onaj čija se krivnja utvrdi

Prema novim odredbama, za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara strana čija se krivnja utvrdi. Ako se utvrdi da je vozač upravljao vozilom protivno propisima o sigurnosti prometa na cestama i prometnim znakovima opasnosti ili izričitim naredbama, odgovara vozač. Ako se pak utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja skupnog lova, odgovara lovoovlaštenik u čijem je lovištu šteta nastala.

Ako se utvrdi da ni vozač ni lovoovlaštenik nisu krivi, jer su „poduzeli sve radnje koje su u njihovoj moći i razumne mjere smanjenja rizika da do štete ne bi došlo ili da šteta bude manja“, svatko snosi svoju štetu. Drugim riječima, ako vozite u skladu s propisima i prometnim znakovima, a divljač vam primjerice usred noći istrči na cestu, štetu na automobilu plaćate sami.

Gotovo 15 milijuna eura šteta

Prema starom zakonu koji je vrijedio do 14. studenog, štete je u praksi plaćala država iz proračuna. Naplata je išla kroz jedinstvenu policu osiguranja, a od 2022. godine preko Hrvatskog lovačkog saveza.

Prema podacima iz prijedloga zakona koji je Vlada uputila u Sabor, od 2018. do travnja 2026. prijavljeno je 39.614 šteta od divljači, a samo u 2025. godini štete su dosegle gotovo 15 milijuna eura. To je očito bilo previše za državu i Hrvatski lovački savez, pa su zakon izmijenili.

Tko uklanja divljač s ceste?

Promijenile su se i neke druge odredbe. Članak 74. dobiva novi stavak o divljači stradaloj u prometu na neograđenim javnim cestama. Takvu divljač zbrinjava lovoovlaštenik najbližeg lovišta, nakon što ga o tome obavijesti upravitelj ceste. Upravitelj ceste prije toga mora provesti sanitarno-prometne mjere.

Za neograđene javne ceste više se ne donosi program zaštite divljači. Danom stupanja zakona na snagu prestaje važiti i Program zaštite divljači za državne ceste koji su provodile Hrvatske ceste.

Lovoovlaštenici i dalje moraju pratiti migracije divljači i o tome jednom godišnje izvijestiti upravitelja ceste. Ako to ne učine, pravnoj osobi prijeti kazna od 1.330 do 1.990 eura.

Zakon mijenja i raspodjelu prihoda od lovozakupnine. Županije i Grad Zagreb dobivaju 50 posto tih sredstava, a popis namjena za koje ih smiju trošiti proširen je. Među novim namjenama su osiguranje za štete od divljači, potpore za ublažavanje šteta i isplata šteta koje lovoovlaštenik nije platio.

Jedini način naplate je osiguranje

Jedini način za naplatu štete na vozilima koji vozačima ostaje nakon izmjene zakona jest kasko osiguranje ili dodatno pokriće za nalet na životinju, koje neke osiguravateljske kuće nude uz policu. Obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti pokriva štetu koju nanesete drugima, ali ne i štetu na vlastitom automobilu.