Hrvatska u drugom tromjesečju 2025. bilježi javni dug od 57,5% BDP-a. Time se nastavlja višegodišnji trend smanjivanja javnog duga, koji je još prije deset godina iznosio 80% BDP-a.
U usporedbi s ostalim članicama EU-a, Hrvatska se nalazi ispod europskog prosjeka, koji u istom razdoblju iznosi 81,9% BDP-a.
Najveći udio javnog duga u BDP-u i dalje bilježi Grčka sa 151,2%, slijede Italija (138,3%) i Francuska (115,8%).
S druge strane, najmanje zadužene članice Unije su Estonija (23,2%), Luksemburg (25,1%) i Bugarska (26,3%), prenosi Hrt.hr.
Hrvatska se nalazi u donjoj polovini ljestvice sličnih gospodarstava – iza Poljske (58,1%), Cipra (61,2%) i Njemačke (62,4%), ali ispred Rumunjske (57,3%), Latvije (48,0%) i Češke (43,8%).
Podaci pokazuju da se hrvatski javni dug u posljednjih deset godina znatno smanjio.
U drugom tromjesečju 2016. iznosio je 80% BDP-a, a trend postupnog pada nastavio se sve do današnjih 57,5%.
Dodajmo ovome podatke s kraja prošle godine.
Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u spustio se u četvrtom tromjesečju 2024. godine još dublje ispod propisanog plafona od 60 posto, odmaknuvši se još više od prosjeka eurozone, pokazali su podaci europskog statističkog ureda.
Na razini eurozone udio javnog duga u BDP-u iznosio je na kraju četvrtog tromjesečja 87,4 posto i bio je niži za 0,7 postotnih bodova nego na kraju rujna, izračunali su statističari, snizivši blago procjenu za kraj trećeg tromjesečja.
U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju četvrtog tromjesečja 2024. iznosio 49,28 milijardi eura i bio je manji za 690 milijuna eura nego na kraju trećeg tromjesečja.
Iskazan udjelom u BDP-u spustio se na kraju prosinca na 57,6 posto, sa 59,6 posto koliko je prema revidiranim podacima iznosio na kraju rujna.