Novogodišnje odluke nisu samo pomodarstvo novog stoljeća. Oduvijek je čovjek početkom novog razdoblja sebi davao zadatke kako će uvesti promjene dolaskom novog ciklusa – bilo da je to nova godina ili početak vegetacije…
Istina, njih je nekada teško provesti u djelo, posebno ako se radi o velikim, značajnim odlukama. Od takvih se najčešće odustaje. Zato je važno donositi manje odluke za koje ste sto posto sigurni da ćete ih moći provesti.
Ja svake godine govorim kako ću uvesti velike promjene u svom vrtu. Često jedva stignem posijati, okopati i obrati ono glavno. Ipak, prošle godine sam posadila aroniju. Ljetos sam posadila još žalfije uz rubove vrta jer ovu ljekovitu biljku koristimo na sve načine u našem kućanstvu. Za ovu godinu sam odlučila napraviti bolji plan sijanja i sadnje, na vrijeme kupiti veće količine glistinca, ograditi dio vrta kako mi prolaznici (jer je dio urbanog vrta) ne bi svako malo ulazili u nju i dobro obraditi dio gdje planiram posijati razne tikve.
A što vi možete napraviti? Evo sedam dobrih odluka:
1. Odlučite koristiti manje umjetnih, a više organskih gnojiva. Ne mora to biti stajnjak kojega je teško nabaviti. Možete sami napraviti organsko gnojivo od različitog bilja kao što je kopriva, gavez, djetelina i slično. Na našim stranicama imate zaista puno savjeta o tome.
2. Isto je i sa pesticidima. Svake godine se susrećemo sa sve većim brojem različitih kukaca koji napadaju plodove našeg truda i rada. Smrdljivi martini su prošle godine napadali sve što su mogli. No, iz vlastitog iskustva vam mogu reći sljedeće: nisam se puno opterećivala korovom. Okopavala jesam, pazila sam da baš ne ode u sjeme, ali u mom vrtu uvijek raste bar pokoji grm lobode, štavelja, sikavice i sličnog. Na njima se skupljaju uši, smrdljivi martini – a što više na njima, manje ih bude na povrću. Osim toga, i to su živa bića koja su ovdje iz nekog razloga. Mi ljudi smo poremetili ravnotežu u prirodi i sad nam se tako vraća. Zato se nemojte ljutiti na njih. Također, možete koristiti i preparate koje ćete sami pripremiti.
3. U vrtu posijete i posadite cvijeće jer korist je višestruka. Mnogo cvijeće kao što su neven i kadifica štite biljke od kukaca i štetnih mikroorganizama. Istovremeno, cvijeće privlači velik broj pčela čime ćete pospješiti oprašivanje biljaka. Također, cvijeće privlači i korisne kukcekao što su bubamare i osice koje će onda rješavati problem uši i drugih kukaca koji mogu naštetiti vašim biljkama. Cvijeće nemojte saditi samo na rubovima nego i usred vrta. Neka se šareni!
4. Odučite se za nešto novo. Uvedite neku novu biljku koju nikada niste jeli. Potražite sjeme na grupama za razmjenu sjemena. Vjerujte, mnogi će vam u tome pomoći – poslati sjeme, dati savjet. Ja sam prošle godine prvi puta posijala hren salatu. Istina, dobila sam sjeme koje je trebalo biti kineski kupus. Ali nema veze. Hren salata se pokazala kao sjajan izbor jer je brzo narasla i mjesecima nas hranila vitaminima i mineralima.
5. Odlučite se za drugačiji pristup uzogju. Ako ste do sada uvijek krastavce sijali na zemlji, pokušajte ih ove godine dignuti na mrežu i obrnuto. Ako ste do sada uvijek kolčili rajčicu, posadite jednu gredicu koju nećete kolčiti niti plijeviti. Ili dio povrća posadite u vrećama, primjerice krimpir. Ili u posudama. Dio vrta možete iskoristiti za podignute gredice kojima ćete posvetiti posebnu pažnju. Eksperimentirajte.
6. Klimatske promjene su jedna od najčešćih pojmova kojima smo bombardirani u posljednje vrijeme. I nije to za bezveze. I sami smo svjedoci sušnog ljeta, zima bez snijega, kasnoproljetnih mrazeva. Možda vam se ne čini bitnim, ali i sami možete pridonjeti pozitivnim promjenama. Umjesto da okopavate i stalno zalijevate – malčirajte biljke. Skupljajte kišnicu. Umjesto kupovnom špagom, rajčicu vežite razderanim starim majicama. Sjeme posijte u tuljce od toalet papira umjesto u plastične, kupovne posude. Alat popravite umjesto da kupite drugi, a isto je i sa svim drugim predmetima.
7. Kompostiranje, kada je riječ o klimatskim promjenama, je posebna stavka. Ove godine se odlučite za ovaj način zbrinjavanja biljnog otpada koji ne samo da će smanjiti količinu smeća u vašem kućanstvu nego će kroz neko vrijeme dati humus koji će obogatiti vašu zemlju. Čak ne morate ni izraditi komposter. Dovoljno je iskopati mali bazenčić metar sa metar, dubine 20 cm i na njega odlagati biljni otpad. Odmah napravite dva takva mjesta kako biste, kada jednu hrpu ostavite da sazori, mogli koristiti drugu.
8. Fotografirajte svoj vrt barem jednom tjedno. Svi danas imamo mobitele koji daju relativno kvalitetne fotografije. Putem fotografija ćete moći pratiti promjene. Istovremeno vodite dnevnik radova. Kada ste što posijali, presadili, na koje ste probleme naišli, što ste koristili da biste ih riješili, koliko je to bilo uspješno. Svaka takva bilješka pomoći će vam u idućim godinama.
Sretna nam bila nova vrtlarska godina!