Predsjednik VS-a tvrdi da je pozdrav ‘ZDS’ nedopustiv: Pogledajte prisegu brigade HV-a nakon priznanja RH

0
Foto: Snimka zaslona YouTube

“Poklič ‘Za dom spremni’ nedopustiv je u bilo kojoj prilici. Ne može tu biti neka fluidna razlika poput one da je u nekim uvjetima taj poklič dopušten, a u nekima nije. Stvari su jasne: pod tim su pokličem ljudi bili ubijani bez ikakvog povoda i razloga, na temelju nepojmljivih kriterija koji ne mogu i ne smiju postojati. Tu nema nikakve dvojbe. To je civilizacijsko, a ne ideološko pitanje”, ustvrdio je Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić za Jutarnji list.

Njega je podsjetimo, predložio predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, a prihvatila ga je saborska većina koju ima HDZ predvođen premijerom Andrejem Plenkovićem. Pozdrav ‘Za dom spremni’ u modernoj hrvatskoj povijesti poznat je kao pozdrav koji su tijekom Domovinskog rata koristili branitelji Hrvatskih obrambenih snaga, iako ga neki žele vezati isključivo uz korištenje tijekom 2. svjetskog rada, kada su ga koristile ustaše. HOS-ove jedinice dale su velik doprinos obrani i oslobađanju Hrvatske, a godine 1992. integrirane su u Hrvatsku vojsku. HOS-ovci su pozdrav ‘Za dom spremni’ imali na svome znakovlju.

Isto tako, pozdrav ‘Za dom spremni koristili su pripadnici 123. požeške brigade HV-a. Ona je formirana krajem listopada 1991. od 63. samostalnoga bataljuna i 4. bataljuna 108. brodske brigade. Da su pozdrav ‘Za dom spremni’ koristili, može se vidjeti na snimci nastaloj 19. siječnja 1992. godine, četiri dana nakon međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.

123. požeška brigada HV-a koristila je pozdrav ‘Za dom spremni’ tijekom mimohoda, odnosno prisege u na Trgu Svetog Trojstva u Požegi.

Korištenje pozdrava ‘Za dom spremni’ možete vidjeti na snimci od 17:00 do 18:40

Osim HOS-ovaca i 123. brigade Hrvatske vojske, ovaj pozdrav koristili su i pripadnici gardijskih brigada. Tako u pjesmi 1. gardijske brigade – Tigrovi, “Pjesma nastavnog tima 2” na kraju dolazi uzvik: Za dom spremni. Isti pozdrav rabila je i druga gardijska brigada – Gromovi. Podsjetimo i na posebnost 1. bojne 2. GBR, Crnih mambi – njihovi pripadnici sudjelovali su baš na svim hrvatskim ratištima; od Banovine do Dubrovnika, a branile su prodor Mladićevim silama i u svim graničnim prostorima Bosne i Hercegovine: Bosanskoj Posavini, Hercegovini i Livnu.

Visoki prekršajni sud: Izvođenje “Bojne Čavoglave” nije prekršaj

Ovaj pozdrav je tijekom Domovinskog rata u narodu popularizirao pjevač Marko Perković Thompson, a zbog korištenja tog pozdrava u pjesmi “Bojne Čavoglave” završio je na sudu, zbog navodnog remećenja javnog reda i mira. Ipak, Visoki prekršajni sud je ove 2020. dvotrećinskom većinom presudilo kako njegovo pjevanje “Bojna Čavoglava” nije prekršaj.

Tako je imajući na umu dosadašnju jedinstvenu sudsku praksu Visokog prekršajnog suda u odnosu na izričaj „Za dom spremni“ kada se koristi u različitim okolnostima, koja nije dovedena u pitanje, pristupilo glasanju o slijedećem pitanju: „Može li se postupanje okr. Marka Perkovića, koje je činjenično opisano u optužnim prijedlozima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, PU šibensko-kninska, broj 511-13-10-17-74/2016 od 30. prosinca 2016. i broj 511-13-10-17-46/16 od 8. kolovoza 2016., podvesti pod zakonski opis prekršaja iz čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji glasi: “Tko na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža remeti javni red i mir“.

Nakon provedene rasprave, sa 4 glasa za, 15 protiv i 1 suzdržanim, odlučeno je da se opisano postupanje u konkretnom predmetu ne može podvesti pod zakonski opis prekršaja iz čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te da je pravilna odluka ovog suda broj Jž-2747/2018 od 2. listopada 2019.”

U pravomoćnoj presudi Visokog prekršajnog suda navodi se: “Nadalje, (tužitelj, op.a.) zanemaruje i činjenicu da se ovaj pozdrav u kontekstu njezinog nastanka, u tijeku Domovinskog rata čiji je karakter ‘pravednog, legitimnog, obrambenog i oslobodilačkog’ percipira izvan totalitarnog i rasističkog konteksta”.

Takva presuda Visokog prekršajnog suda održava izdvojeno mišljenje ustavnog suca Miroslava Šumanovića, koji je 2016. napisao da: “značajan dio hrvatske javnosti i društva, notorno, o tome rezonira na suprotan način, percipirajući sporni pozdrav izvan totalitarnog i rasističkog konteksta”.

Kada je riječ o zabrani pozdrava, koju podržava i predsjednik Vrhovnog suda, odvjetnik Marka Perković Thompsona Davorin Karačić je 2019. godine za Narod.hr istaknuo: “Pozdrav ‘Za dom spremni’ se može zabraniti, jedino ako Sabor donese takvu odluku”.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here