23/06/21

Prof. Ljubo Jurčić predlaže da se ugledamo na Austriju i Njemačku: Nedjelja neradna i ljeti, a subotom trgovine otvorene samo do 14 sati! Bolje da turisti troše u restoranima

Must Read

Ne bi trebalo zabraniti samo rad nedjeljom, nego bi trebalo uz to ograničiti rad subotom trgovinama do 14 sati. Trebalo bi dopustiti samo jednu iznimku – rad vikendima od 1. do 20. prosinca, kada se građani pojačano opskrbljuju za Božić. Ne bi trebalo dopustiti rad nedjeljom ni ljeti, jer turistima je svaki dan neradni, a bolje je da nedjeljom u restoranima troše na jelo i piće nego u trgovinama.

Rekao nam je to prof. dr. Ljubo Jurčić, koji ističe da trgovina ovisi o dohotku, a ne radnom vremenu i da nije temelj ekonomije, trgovina je bitna u ekonomiji i njezin dio, ali nema toliko veliku ulogu koliku se hoće prikazati.

– Prijedlog Vlade o 16 radnih nedjelja na godinu je polovično rješenje, koje ide za tim da zadovolji i one koji su protiv i društvene skupine koje su za rad nedjeljom. Vidi se to i po tome da je na 52 tjedna u godini 16 radnih nedjelja za zadovoljenje manje društvene skupine, a veći broj neradnih nedjelja je za veću skupinu. To nema veze s ekonomskim i društvenim posljedicama i stavom Vlade. Rad nedjeljom ima društvene, kulturne i socijalne negativne efekte, a zabrana rada nedjeljom neće imati nikakve makroekonomske negativne efekte, kao što rad subotom, nedjeljom i blagdanima nema nikakve pozitivne makroekonomske efekte na ekonomiju, na potrošnju, proizvodnju i zaposlenost – rekao je prof. dr. Jurčić komentirajući najavu Vlade o izmjenama Zakona o trgovini koje podrazumijevaju pitanje zabrane rada nedjeljom.

IZNIMKA

Premijer je tako najavio zabranu rada nedjeljom uz iznimku 16 nedjelja tijekom godine, a uzela bi se u obzir turistička sezona, blagdani i vodilo bi se računa o načelu razmjernosti.

Zabrana rada trgovina nedjeljom bila je mjera za suzbijanje pandemije koju je Ustavni sud proglasio neustavnom, a tako su prošle i zabrane iz prijašnjih vremena, iz 2003. i 2008. Obje je Ustavni sud oborio jer su narušavale jednakost poduzetnika, odnosno ravnotežu između zaštite prava radnika i zaštite slobode poduzetništva, što znači da zakonska ograničenja nisu bila razmjerna cilju.

Hrvatska udruga poslodavaca priopćila je da trgovci nemaju ujedinjen stav kad je u pitanju rad nedjeljom, ali im je zajednički stav da vrijeme pandemije nije za zabrane rada u bilo kojem smislu s obzirom na to da se trgovina još nije oporavila od posljedica zatvaranja i pada prodaje uzrokovanih restrikcijama Stožera civilne zaštite.

– Hrvatska se nalazi u razdoblju najveće krize u posljednjih 25 godina i sada nam je važnije nego ikad ponovno pokrenuti gospodarsku djelatnost te osigurati uspješnu turističku sezonu. S obzirom na udio trgovine i turizma u našem BDP-u, nije pametno ograničavati rad tim sektorima u kontekstu krize u kojoj se nalazimo jer ćemo time samo produljiti oporavak i usporiti toliko željeni rast i pomak sa začelja EU-a – navode u udruzi poslodavaca.

Prof. Jurčić se zalaže za to da se potpuno zabrani rad subotom poslije 14 sati, nedjeljom i blagdanima, jer nemaju pozitivne ekonomske efekte, nego negativne posljedice na uvjete života i nisu u skladu s hrvatskom i zapadnom tradicijom, gdje je nedjelja sveti dan bez obzira na religioznost. Na pitanje o radu nedjeljom ostalih djelatnosti, poput ugostiteljstva ili radnika na benzinskim postajama, ovaj ekonomist kaže da tu stvari stoje nešto drukčije.

– Hrvatima je druženje u kafićima i restoranima u tradiciji i stilu života i pridonosi društvenom povezivanju, stvaraju koheziju u društvu. U gradovima bi na periferiji, na ulazima i izlazima, trebala raditi jedna benzinska postaja, a sve bi trebale raditi na autocestama – kaže prof. dr. Ljubo Jurčić i dodaje da ostali koji rade nedjeljom, poput liječnika, policajaca, radnika na benzinskom postajama, novinara i sličnih profesija i službi jesu dio javnih usluga koje moraju biti dostupne svim danima, a osobe koje su se za te profesije odlučivale znale su da će morati biti dostupne.

Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, kaže nam da sindikat zahtijeva regulaciju rada nedjeljom i blagdanom dugi niz godina. Naglašava da ih danas u tome podržavaju i mnogi poslodavci, a istraživanja pokazuju da i građani podržavaju ideju da se nedjeljom i blagdanima ne radi i tada najčešće idu u kupnju zbog komocije.

– Radnici u trgovini žele da svoj privatni život mogu organizirati tako da mogu biti sa svojim obiteljima i da nedjelja bude neradna, posebno zbog toga što su žene dvije trećine zaposlenih u maloprodaji, a veliki dio su radnice koje imaju malu djecu, vrtićku i školsku djecu te im je iznimno važno da budu s njima nedjeljom. To je jedini dan koji je slobodan cijeloj obitelji. Uz to, nemaju organizirane vrtiće za rad nedjeljom, a s obzirom na visinu plaća, te žene nisu u financijskoj mogućnosti organizirati plaćeni način čuvanja djece. Smatramo da trgovina nije djelatnost koja treba raditi nedjeljom, smatramo da je sazrelo vrijeme za to da se ne treba raditi svih 365 dana u godinu od 0 do 24 sata – ističe Štulić. Smatra da dobro riješeno pitanje rada nedjeljom imaju Slovenija i Austrija, u kojima se ne radi nedjeljom, a u Austriji se subotom radi skraćeno. Dobar primjer regulacije je i Njemačka, pa tako, primjerice, trgovine smiju raditi najviše 10 nedjelja u godini.

U SKLADU S TRADICIJOM

– Europska socijalna povelja kaže da svaka zemlja dan tjednog odmora organizira u skladu sa svojom tradicijom i običajima. U Hrvatskoj to nije ni utorak ni srijeda, nego nedjelja. Što tek reći o blagdanima koji su za trgovinu neradni u Austriji i Njemačkoj; ako je država odredila neki dan kao državni blagdan, onda trgovina ne radi. Kod nas se državni blagdani ne poštuju, osim tri-četiri blagdana, a za sve ostale se radi. Evo, za državni blagdan 1. svibnja neki su radili do 21 sat navečer, po nama, potpuno nepotrebno – govori Zlatica Štulić, koja dodaje da su upozoravali da se u pripremi najnovijeg zakonskog rješenja treba konzultirati ustavne stručnjake, a osim toga postoje dobri primjeri iz susjedstva iz Europe – piše Slobodna dalmacija

Prof. dr. Darko Jakovčević smatra da je rad nedjeljom složeno pitanje.

– S aspekta gospodarstva normalno je da s manjim prometom bude manje poreza i da se slabije puni proračun. S druge strane, imamo tradiciju kršćanskih demokracija da se nedjeljom ne radi. Mislim da bi trebalo plaćati više radnike i da bi država to plaćanje trebala kontrolirati pa bi onda vlasnici trgovina vidjeli isplati li im se uopće angažirati radnike nedjeljom – kaže prof. dr. Drago Jakovčević.

  • 114.453 radnika radilo je u ožujku u maloprodaji u Hrvatskoj
  • 116.711 radnika radilo je u maloprodaji u ožujku prošle godine
  • 5628 kuna je prosječna plaća u maloprodaji u ožujku
  • 7038 kuna je prosječna plaća u Hrvatskoj

    Foto: Screenshot

- Advertisement -spot_img

Leave a reply

Please enter your comment!
Please enter your name here

- Advertisement -spot_img
Latest News
- Advertisement -spot_img

More Articles Like This

- Advertisement -spot_img