Izvanredna skupština HNS-a održana u srijedu najavila je velike promjene u hrvatskom nogometu.
Ona prva, važnija, jest to da je Statut vraćen na staro u dijelu da će Skupštinu HNS-a ponovno sačinjavati po dva predstavnika iz svakoga županijskog saveza (umjesto dosadašnjeg jednog), dok će prvoligaši imati po jednog zastupnika (umjesto dosadašnja dva). Druga HNL, treće lige, klubovi ispod treće lige, ženski nogomet, futsal, treneri i igrači i dalje će biti jednako zastupljeni kao i do sada. Ta promjena dolazi nakon što je Visoki upravni sud poništio odluku Sportske inspekcije Središnjeg državnog ureda za šport.
Druga promjena, ona koja još nije sigurna, ali je ipak izgledna, jest ta da će HNS 29. srpnja dobiti novog predsjednika. S obzirom na to da predsjedničkog kandidata mora nominirati Savez u kojem on ima prebivalište najmanje godinu dana prije kandidature, a u Šukerovu slučaju radi se o Zagrebačkom savezu, na čijem čelu je Tomislav Svetina koji se navodi kao jedan od kandidata za poziciju predsjednika HNS-a, može se gotovo sa sigurnošću zaključiti da Šuker neće dobiti novi mandat.
GLAVNI FAVORIT
Taj zaključak dodatno dobiva na težini ako znamo da Svetina nema podršku Dinama koji je napustio u studenom 2018. zbog neslaganja sa Zdravkom Mamićem. A upravo je bjegunac od hrvatskog pravosuđa instalirao Šukera na čelo HNS-a 2012. i izborio se za njegov novi mandat 2017. godine, kada je Marijan Kustić u zadnji tren odlučio da neće ući u utrku za predsjednika, iako je imao podršku tri županijska saveza i Damira Miškovića. Mamić i Šuker navodno su malo zahladili odnose, ali čak i da to nije slučaj, teško je vidjeti kako bi ZNS kandidirao Šukera ispred Svetine.
Što se tiče Kustića, on je u međuvremenu napredovao od člana Izvršnog odbora HNS-a do njegova dopredsjednika, zatim direktora za natjecanja i infrastrukturu, da bi u ožujku 2019. bio promoviran na poziciju izvršnog direktora saveza, ali tek nakon što je izmijenjen statut. Naime, do tada je postojala odredba da na toj poziciji mora biti osoba koja ima visoku stručnu spremu društvenog smjera, dok Kustić ima srednju stručnu spremu.
Upravo Kustić, koji se posljednjih godina nametnuo kao glavna uzdanica HDZ-a u Ličko-senjskoj županiji, slovi za glavnog favorita za novog predsjednika HNS-a. Uz rad u Savezu, on je u rujnu 2018. postao predsjednik županijskog ogranka HDZ-a, a na toj poziciji zamijenio je Darka Milinovića koji je samo nekoliko dana prije izbora isključen iz stranke, nakon što je zajedno s još stotinjak svojih pristaša došao pred zgradu središnjice HDZ-a zbog nesuglasica oko datuma njihova održavanja.
Činjenica da su novi izbori za predsjednika HNS-a pomaknuti s kraja prosinca na 29. srpnja daje indikaciju da je Šukeru zaista odzvonilo, iako je on navodno zatražio pomoć čak i od Aleksandera Čeferina, zbog čega ga ne treba konačno otpisati, pogotovo ako pretpostavimo da se i Mamića još uvijek nešto pita u hrvatskom nogometu.
No, ako do promjene na čelu Saveza zaista dođe, ona i neće biti toliko bitna jer je Šuker ionako posljednjih godina služio prvenstveno kako bi se brinuo za ugled HNS-a u međunarodnoj nogometnoj zajednici, dok je Kustić bio taj koji je rukovodio stvarima unutar samog Saveza.
Nakon što je početkom 2018. donesen Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji, Šuker je i službeno ostao bez svih važnijih ovlasti, pa tako primjerice nije imao pravo samostalno popisati nijedan ugovor čija vrijednost prelazi 100 tisuća kuna, već su takve dokumente uvijek morale potpisati najmanje dvije nadležne osobe iz HNS-a. Prema tadašnjim riječima Kustića, odluka o takvoj reorganizaciji bila je donesena već nakon utakmice s Finskom, dakle, u listopadu 2017., ali je Šuker ostao šokiran kada je shvatio kako će to točno izgledati.
Odmah se sukobio s Ivanom Herakom, glavnim menadžerom za strateško formiranje razvoja, EU fondove i promociju, jer se sada našao u situaciji da više nema ekskluzivitet kod potpisa sponzorskih ugovora, dok mu nije najbolje sjelo ni to što se Tomislav Madžar, tada savjetnik Kolinde Grabar-Kitarović, vratio na čelo Zdravstvene komisije.
PREDSJEDNIK U EGZILU
Sve se to događalo dok je Šuker bio na odmoru u SAD-u, a upravo je njegovo često izbivanje iz Hrvatske bilo ono što mu se jako zamjeralo. Predsjednik HNS-a 2017. godine nije se pojavio ni na finalu kupa, ni u Maksimiru, gdje je Rijeka prvi put u klupskoj povijesti proslavila naslov prvaka, a nije ga bilo ni na finalu Europskog prvenstva U-17 koje se igralo u Hrvatskoj. U svibnju je viđen u Los Angelesu u kojem je hrvatska reprezentacija igrala prijateljski susret s Meksikom, a sve je to ukazivalo na to da su priče o njegovom boravku u Las Vegasu zaista točne.
Šuker nije bio u Hrvatskoj ni za vrijeme možda i najveće krize u povijesti hrvatskog nogometa. U studenom 2014. Hajduk je odbio igrati derbi na Maksimiru, nakon čega je uslijedio veliki prosvjed protiv HNS-a na splitskoj Rivi, a njegov predsjednik je za to vrijeme boravio u Tajlandu kao dio „Global Legends Series”, projekta kojem je cilj bio popularizacija nogometa u Aziji. Dakle, dok je stanje u hrvatskom nogometu došlo do točke pucanja, Šuker je igrao revijalne utakmice i pokušavao popularizirati sport na drugom kontinentu.
No, da ne bi ispalo da je na Tajlandu isključivo „razvijao svoj brend”, predsjednik HNS-a također je sa svojim kolegom iz Tajlandskog nogometnog saveza i članom Izvršnog odbora FIFA-e, Worawijem Makudijem, potpisao povelju o suradnji čiji je cilj bio, kako je sam Šuker tada rekao, „razmjena znanja, trenera, sudaca i svega o nogometu”.
Makudi je inače krajnje kontroverzna figura. Optužen je za korupciju prilikom glasanja za domaćina svjetskih prvenstava 2018. i 2022., a uz njegovo se ime vežu i raznorazne optužbe na nacionalnoj razini. Etičko povjerenstvo FIFA-e Makudija je prvo u listopadu 2015. suspendiralo na 90 dana, zatim u veljači 2016. na tri mjeseca, jer je prekršio prvotnu zabranu, a onda je u listopadu iste godine dobio petogodišnju zabranu obavljanja dužnosti u nogometu zbog toga što je mijenjao statut Tajlandskog nogometnog saveza bez odobrenja Skupštine.
Šukerov ulazak u Izvršni odbor UEFA-e 2015. i dobivanje novog mandata četiri godine kasnije bili su indikatori da mu bavljenje problemima hrvatskog nogometa možda ipak nije na prvom mjestu, pogotovo ako se u kontekst stave njegova česta putovanja i nerijetka ignoriranja važnih događaja u savezu na čijem je čelu. Uostalom, i sam je u intervjuu za Tuttosport 2012. izjavio da mu je cilj ući u IO UEFA-e, a onda i u FIFA-u, kako bi mogao lobirati za hrvatski nogomet.
Šukerov utjecaj koji u nogometnom svijetu uživa još od igračkih dana neupitan je, ali on je već dugo sasvim marginalizirana nogometna figura unutar granica Lijepe naše. O tome možda najbolje govori i primjer iz ožujka ove godine, kada se uopće nije pojavio na sjednici Izvršnog odbora na kojoj se odlučivalo o promjenama u Komisiji nogometnih sudaca, dok ga ponovno nije bilo ni na finalnoj utakmici kupa.
PRIVLAČNIJA OPCIJA
Stoga bi Kustićev dolazak na mjesto predsjednika HNS-a bio praktički samo formaliziranje onoga što je ionako već u velikoj mjeri na snazi. Doduše, pitanje je hoće li ga njegove obveze u stranci spriječiti u konačnom preuzimanju Saveza, jer su upravo njegov utjecaj i lobiranje bili jedan od glavnih razloga što je na netom održanim lokalnim izborima Ernest Petry pobijedio Darka Milinovića u utrci za ličko-senjskog župana.
Drugi čovjek koji se nameće kao potencijalni kandidat za mjesto predsjednika HNS-a je Tomislav Svetina, koji je prilikom kandidature za čelnog čovjeka ZNS-a kategorički tvrdio da to nema veze s HNS-om. Ali pitanje je je li do danas možda promijenio svoju odluku i je li mu pozicija glavnog čovjeka hrvatskog nogometa sada privlačnija. Za sada se kao najizgledniji scenarij nameće Kustićevo preuzimanje Saveza, dok bi Svetina onda došao na poziciju izvršnog direktora.
Zanimljivo će biti vidjeti i kako će izmjena Statuta utjecati na odnose HNS-a i Hajduka, čiji je predstavnik Ivan Matana jedini na sjednici Skupštine u srijedu bio protiv prijedloga izmjene Statuta (iz Osijeka su ostali suzdržani). Jer nije tajna da je jedna od primarnih Kustićevih zadaća prilikom dolaska na poziciju izvršnog direktora HNS-a bio povratak reprezentacije na Poljud i zatopljavanje odnosa na relaciji Hajduk – Savez.
A ako se zna da je pomicanje izborne Skupštine s prosinca na srpanj bila ideja Marka Ercega, predsjednika Nogometnog saveza Splitsko-dalmatinske županije koji je nedavno dobio drugi mandat na toj poziciji unatoč protivljenju Jakobušića, jasno je da Hajduk, ali i hrvatski nogomet općenito čeka turbulentno razdoblje, što je uostalom već postao standard – donosi u opširnom tekstu Slobodna Dalmacija
Foto: screenshot/ilustracija