Republika Hrvatska i dalje je sigurna i stabilna demokracija. Međutim, brojni aktualni sigurnosni izazovi i prijetnje poput rata u Ukrajini, gospodarske i energetske nesigurnosti generiraju neizvjesnost i rizike.
Prema izvješću Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA), ekstremizam označava aktivnosti i poglede koji su protivni demokratskom poretku te zagovaraju nasilno rušenje demokratskog ustavnog poretka u Hrvatskoj.
SOA prati sve oblike ekstremizma bez obzira na ideološku, političku, vjersku ili nacionalnu pozadinu.
Svijet je polariziran, ekstremisti s jedne i s druge strane
Kako navodi SOA, posljednjih godina u Europi bilježi se porast broja oružanih i terorističkih napada od strane osoba s ekstremno desnim uvjerenjima. U Hrvatskoj, malobrojni pripadnici ekstremno lijevih uvjerenja koji se temelje na anarhizmu, antiglobalizmu i antikapitalizmu uglavnom su aktivni u virtualnom prostoru.
No, o kakvoj se konkretno skupini ljevičarskih ekstremista radi? Nerijetko vidimo kako naslovnice novina ispunjavaju pristaše ekstremne ljevice u SAD-u, pod grupnim nazivom Antifa ili BLM (Black lives matter). Logično je postaviti pitanje postoji li mogućnost da se “ekstremni antifašizam” pojavi i na ovim prostorima?
“Ideološki gledano, ovi pojedinci pokazuju raznolik profil sa širokim spektrom stavova koji uključuju teorije zavjera, ekstremno desne stavove, protivljenje europskim integracijama i globalizacijskim procesima, posebice mjerama prevencije i suzbijanja pandemije COVID-19”, navodi se u izvješću SOA-e.
Važno je naglasiti kako SOA izvješćuje da su ti akteri uglavnom aktivni u virtualnom prostoru, gdje promiču ideje komunizma, anarhizma, antiglobalizma i antikapitalizma. Važno je naglasiti kako su neki od najvećih ekstremnih pokreta ljevice u svijetu koji su danas aktivni, svoj početak imali upravo na digitalnim platformama, poput primjerice pokreta Black Lives Matter.
‘Ovdje je problematična jedna stvar’
O ovoj temi popričali smo s bivšim kriminalistom i stručnjakom za sigurnost Željkom Cvrtilom.
“Ovdje je problematična jedna stvar, a to je kriterij po kojem SOA određuje što je to ekstremno. U demokraciji svatko ima pravo izraziti svoje stavove, koliko god oni bili lijevo ili desno. Gore od toga što su nepoznati kriteriji je to što se ekstremno lijeva ideologija, koja je jednako nasilna kao i ekstremno desna, ne smatra ekstremnom. Ako se priključite jednoj skupini smatra vas se ekstremistom, a ako se priključite drugoj smatra vas se progresivcem”, rekao nam je Cvrtila.
Kaže kako su ovakve ideološke podjele štetne i ne koriste niti jednoj strani političkog spektra.
“Neki na takvim podjelama grade političke karijere i uopće im ne ide loše. Ako se Zagrebu pale trnjanski kresovi, možemo li to smatrati ekstremizmom? Onda se pitamo zašto je ZDS smatran ekstremnim izrazom, a Pupovac u Saboru može reći da ne postoji propis po kojem bi se u Hrvatskoj moglo zabraniti četničku kokardu. Ako se SOA rukovodi takvim stvarima, onda je to veliki problem. Ako se već vodimo politikom zabranjivanja, onda se obje ideologije moraju smatrati jednako štetnima i opasnima”, rekao je.
Na koncu, važno je naglasiti kako SOA poručuje da u hrvatskom društvu ekstremizam nema značajniju podršku ni po jednom kriteriju te ne predstavlja opasnost za nacionalnu sigurnost. Bez obzira na ideološku osnovu, ekstremne skupine u Hrvatskoj imaju malobrojne sljedbenike. Ipak, postoji mogućnost pojedinačnih incidenata i nasilja od strane pojedinaca koji su (samo)radikalizirani – piše Dnevno.hr.