Sunday, September 19, 2021
HomePremium SadržajŠto danas obilježavamo i što je točno 'DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE SVIH...

Što danas obilježavamo i što je točno ‘DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE SVIH TOTALITARNIH REŽIMA’

Piše: Ivica Granić

ŠTO JE TOČNO ‘DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE SVIH TOTALITARNIH REŽIMA’?

Pakt Ribbentrop – Molotov ili kako se službeno zvao Pakt o nenapadanju i prijateljstvu između Njemačke i SSSR-a je bio značajan sporazum o vojnoj i gospodarskoj suradnji između Njemačkog Reicha i Sovjetskog Saveza.

Potpisali su ga na današnji dan 1939. god. u Moskvi, sovjetski ministar vanjskih poslova Vjačeslav Mihajlovič Molotov i njemački ministar vanjskih poslova Joachim von Ribbentrop.

Tajni protokol

Pakt je bio na snazi do početka Operacije Barbarossa 22. lipnja 1941. god. kada je Njemačka napala SSSR.
Trgovinska razmjena između dviju moćnih država, gdje je Njemačka dobivala naftu i sirovine do kojih je imala otežan pristup uslijed britanske vojne blokade, a Sovjetski Savez je dolazio do moderne tehnologije – bila je vrlo značajna u prve dvije godine II. svjetskog rata u kojem su SSSR i Njemačka zajednički napali više država i podijelili između sebe njihove teritorije.

Dan sklapanja Pakta Ribbentropb – Molotov se sukladno odluci Europskog parlamenta iz 2009. godine obilježava kao Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.

Iako je službeno bio označen kao ‘pakt o nenapadanju’, ovaj sporazum je obuhvaćao i tajni protokol kojim je izvršena podjela interesnih sfera u nezavisnim zemljama Finskoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj i Rumunjskoj.

Tajni protokol je eksplicitno predviđao ‘političke i teritorijalne promjene’ u dijelovima navedenih zemalja što je ovaj sporazum pretvorilo u agresivni vojni savez usprkos njegovom službenom nazivu.
Kao posljedica ovog sporazuma sve su navedene zemlje napali i okupirali, bilo Njemačka, bilo SSSR; Rumunjsku i Poljsku kao najveće od tih država napali su Nijemci i Sovjeti zajednički.

Od svih tih zemalja koje su bile žrtve sovjetsko – njemačkog savezništva, jedino je Finska, koja je dva puta vodila rat sa Sovjetskim Savezom tijekom Drugog svjetskog rata, uspjela sačuvati svoju nezavisnost; međutim je i ona bila prisiljena ustupiti određene teritorije.

Sovjetska propaganda i njeni predstavnici ulagali su velike napore da umanje značaj sporazuma činjenicom da se Sovjetski Savez kasnije na različite načine suprotstavljao nacističkoj Njemačkoj.

Važno je napomenuti kako je Kominterna, pod čijom se jurisdikcijom nalazila i jugoslavenska komunistička partija na čelo koje, nakon velikih unutarnjih čistki i likvidacija, dolazi njihov agent Josip Broz zvani Tito, podržala sporazum.

Tek nakon 22. lipnja 1941. god odnosno operacije Barbarosa i njemačkog napada na SSSR, Kominterna daje nalog svim svojim članicama da dižu ustanak protiv Trojnog saveza.
Tek tada dolazi i do ustanka na teritoriju NDH, koji su mahom predvodili Srbi, odnosno četnici, ili pak bivši jugoslavenski žandari, dio kojih je otišao i u partizane.

Do tada Ustaški pokret nije bio ni u kakvom konfliktu sa KPJ, čak dapače, KPJ je proglasom pozdravila Velebitski ustanak, kojom prilikom su pripadnici UHRO-a digli u zrak žandarmerijsku stanicu u selu Brušane.

RELATED ARTICLES
- Advertisment -

Most Popular

Recent Comments