Europska inicijativa International Youth Strike poziva učenike i studente na bojkot nastave i prosvjede 20. studenoga 2026., na datum povezan s pokoljem na Ovčari, jednim od najtežih ratnih zločina počinjenih nakon pada Vukovara. Tko koordinira akciju u Hrvatskoj, kakva je politička pozadina inicijative i jesu li MUP, SOA i druga nadležna tijela procijenili moguće sigurnosne rizike? Javnost zaslužuje odgovore prije najavljenih okupljanja, piše Narodno.hr
Europska inicijativa International Youth Strike najavila je za 20. studenoga 2026. koordiniranu mobilizaciju učenika, studenata i mladih. Poziv uključuje bojkot nastave i prosvjede protiv militarizacije Europe, povećanja vojnih proračuna i obveznog vojnog roka. U Hrvatskoj se, međutim, otvaraju pitanja koja nadilaze političko neslaganje s programom inicijative: zašto je odabran upravo taj datum, tko koordinira akciju u Hrvatskoj i jesu li nadležne institucije upoznate s organizatorima i mogućim sigurnosnim rizicima.
Pravo na mirno okupljanje i političko izražavanje temeljno je demokratsko pravo. No, kada se učenike, uključujući maloljetnike, poziva na koordinirane prosvjede, javnost ima pravo znati tko preuzima odgovornost za organizaciju i kako se namjerava osigurati mirno odvijanje okupljanja.
Politički radikalna inicijativa koja zahtijeva ozbiljnu analizu
Prema javno objavljenim programskim materijalima, International Youth Strike protivi se militarizaciji, povećanju izdvajanja za naoružanje i obveznom vojnom roku, kritizira kapitalizam te zagovara radikalne društvene promjene i međunarodno povezivanje studentskih i omladinskih organizacija.
Riječ je o politički jasno profiliranoj inicijativi čije stavove javnost ima pravo kritički razmatrati. Pritom je važno imati na umu da su pozivi upućeni i maloljetnicima.
20. studenoga nije običan datum
Nakon pada Vukovara u studenome 1991. zarobljenici odvedeni iz vukovarske bolnice prebačeni su na Ovčaru, gdje su 20. i 21. studenoga ubijeni hrvatski branitelji i civili. Pokolj na Ovčari jedan je od najtežih ratnih zločina Domovinskog rata, a njegovo mjesto u hrvatskom kolektivnom sjećanju ne može se zanemariti pri organiziranju javnih događaja. Jesu li međunarodni organizatori znali značenje tog datuma za Hrvatsku? Jesu li hrvatski sudionici upozorili svoje europske partnere? Je li se uopće razmatralo kako će odabir tog dana biti doživljen u Hrvatskoj?
Organizatori duguju javnosti jasno objašnjenje. Ako nisu bili svjesni povijesnog konteksta, riječ je o ozbiljnom propustu i u konačnici obične neznalice i lak materijal za manipulaciju. Ako su ga poznavali, legitimno je pitati zašto nisu uzeli u obzir njegovu težinu.
Tko u Hrvatskoj koordinira akciju?
Prema medijskim izvještajima, među osobama koje se povezuju s pripremama hrvatskog sudjelovanja spominje se Matija Dražetić, student politologije. Njegovo ime navodi se u kontekstu uključivanja zagrebačkih studenata u međunarodnu inicijativu. Instagram stranica „Štrajk mladih” poziva učenike i studente u Hrvatskoj da se uključe u akciju i organiziraju okupljanja u svojim sredinama.
Tko je odgovoran za te pozive? Koje organizacije sudjeluju? Tko koordinira komunikaciju s međunarodnom mrežom i tko je kontaktna osoba za nadležna tijela?
To su osnovna pitanja transparentnosti i odgovornosti. Organizatori koji pozivaju mlade na javne prosvjede trebali bi jasno predstaviti svoje ciljeve, način organizacije i mjere za očuvanje sigurnosti sudionika. Ovako su organizatori haosa.
Što rade MUP, SOA, Ministarstvo obrazovanja i DORH?
Ključno je pitanje jesu li nadležne institucije MUP, SOA, DORH, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih te obrazovne ustanove upoznati s onim s čime je upoznata javnost i jesu li to ozbiljno shvatili. Institucije ne trebaju reagirati na glasine, nego na činjenice. Ali ne bi smjele čekati da eventualni problemi eskaliraju prije nego što razmotre dostupne informacije.
Javnost zaslužuje odgovore prije 20. studenoga
Od nadležnih institucija opravdano je zatražiti odgovore na nekoliko pitanja:
- Jesu li upoznate s pozivima na štrajk i okupljanja 20. studenoga 2026.?
- Jesu li, u okviru svojih ovlasti, razmotrile organizaciju najavljenih okupljanja i moguće sigurnosne rizike?
- Postoje li konkretne informacije o prijetnjama, nasilju ili drugim nezakonitim aktivnostima ili se upozorenja temelje isključivo na nepotvrđenim objavama?
- Jesu li škole i roditelji pravodobno informirani o pravima i obvezama učenika?
- Jesu li organizatori spremni objasniti odabir datuma, predstaviti odgovorne osobe i potvrditi da će poduzeti razumne korake kako bi okupljanja protekla mirno i u skladu sa zakonom?
Ako nema konkretnih sigurnosnih prijetnji, institucije to mogu jasno reći. Ako postoje relevantne indicije, trebaju postupiti u skladu sa zakonom. Nejasnoće oko organizacije opravdavaju dodatna pitanja, ali same po sebi nisu dokaz krivnje.
Ovo nije poziv na zabranu prosvjeda, nego na odgovornost
Mladi imaju pravo prosvjedovati, kritizirati vlast i protiviti se državnim politikama. Građani, međutim, imaju jednako pravo tražiti transparentnost i upozoravati na neprimjerene odluke.
Dvadeseti studenoga u Hrvatskoj nije običan datum. Riječ je o danu duboko povezanom sa stradanjem Vukovara i zločinom na Ovčari. Organizatori možda nisu namjeravali provocirati hrvatsku javnost, ali upravo zato trebaju jasno objasniti zašto je odabran taj dan i jesu li bili svjesni njegova značenja.
Odgovornost nije samo na onima koji pozivaju mlade na ulice. Ona je i na institucijama koje štite javni red, sigurnost građana i zakonitost postupanja. To nisu pitanja koja treba ostaviti za dan nakon prosvjeda. Na njih treba odgovoriti prije 20. studenoga, zaključuju s Narodno. hr
foto: Facebook