Suprotnost europskim trendovima, hrvatskim građanima omiljena su dizelska vozila!

0
0
Foto: Pixabay

Rasprava o dizelskim motorima počela je 2015. godine, kad je Volkswagen uhvaćen u lažiranju emisija štetnih plinova na svojim automobilima. Mnogi analitičari predvidjeli su da je to početak kraja dizelskih automobila, pogotovo nakon što su se počeli pojavljivati podaci o tome da su dušikovi oksidi, koje u najvećoj mjeri emitiraju ta vozila, štetni za zdravlje. Danas se u Europskoj uniji vode brojne rasprave o njihovoj štetnosti, a čak je i jedna skupina njemačkih liječnika sve nazvala nepotrebnim zastranjivanjem, tvrdeći da ne postoji veza između emisija dušikovih oksida i plućnih bolesti. Podržao ih je i tamošnji ministar prometa.

Prošle godine u Europskoj uniji prodano je ukupno 32 posto novih dizelskih vozila, a 2017. godine prodano je 39 posto dizelskih vozila. Pad je osjetan, a kako je u Hrvatskoj? Gledajući tržište novih vozila i podatke koje je prikupila agencija Promocija Plus, omjer u Hrvatskoj je 54.9 posto prodanih vozila s benzinskim motorom u odnosu na 42.7 posto automobila s dizelskim motorom. Kod novih vozila i nas polako zahvaćaju europski trendovi. Treba spomenuti i 1.4 posto prodanih hibrida.

Što nam, međutim, govore brojke o ukupnom broju registriranih osobnih automobila u Hrvatskoj u, recimo, posljednje tri godine. Još 2016. godine benzinci su bili u prednosti s 49.84 posto registriranih vozila u Hrvatskoj, a dizelaši su bili na 46.14 posto. Već 2017. godine situacija se promijenila pa je bilo registrirano 48.28 posto dizelaša i 47.68 posto benzinaca. Prošle godine taj se omjer još više promijenio u korist dizelskih osobnih automobila: 50.99 posto u odnosu na 45.04 posto ili, na našim cestama je 898.547 dizelskih osobnih automobila i 793.614 benzinskih automobila. Možete tom broju dodati i 65.513 benzinskih automobila koji voze na plin (LPG). Trendovi su jasni i njih treba promatrati u kontekstu unosa rabljenih vozila iz Europske unije gdje se češće odlučujemo za dizelaše. Spomenimo i gotovo zanemariv udjel električnih vozila, 2018. godine ukupno je registriran samo 481 automobil (0.03 posto), te plug-in hibrida s 239 vozila (0.01 posto). U Hrvatskoj je na cestama i 3519 hibrida (0.2 posto).

– INA u posljednjih pet godina bilježi pad prodaje benzina za 7%, a istovremeno je narasla prodaja dizelskog goriva za 9% u odnosu na 2014. godinu. Iako se u Europskoj uniji unazad par godina bilježi rast potrošnje benzina, Hrvatska kasni za tim trendom. Međutim, očekujemo lagano zaustavljanje pada prodaje benzina na našem tržištu u srednjem roku – tako su odgovorili u INA-i na naš upit o količinama goriva koje prodaju na hrvatskom tržištu.

Dakle, unatoč prodaji novih vozila u kojoj benzinski automobili imaju prednost, ključno je tržište rabljenih vozila, odnosno sigurno su utjecaj imale i nešto niže cijene rabljenih dizelskih automobila u europskim državama. Zbog toga raste broj dizelskih automobila u Hrvatskoj, piše Revija HAK.