Tri znaka da možda pijete previše vode, to zna biti loše za zdravlje

Rizik je još veći ako se u kratkom vremenu popije veća količina vode, nekoliko litara. Bubrezi tada nisu u mogućnosti svu tu silnu tekućinu pretvoriti u mokraću i izbaciti iz tijela.

U medicinskoj literaturi spomenut je slučaj iz 2008. godine kada je život zbog intoksikacije vodom izgubila 47-godišnja žena iz Velike Britanije. Voljela je planinariti, a tog kobnog dana uputila se na rutu od pet sati pješačenja po Nacionalnom parku Grand Canyon u SAD-u. Pila je jako puno vode.

Kasnije je sjela u autobus i pala u nesvijest. Do dolaska liječnika je došla svijesti, ali teško je govorila i žalila se na glavobolju. Liječnici su najprije sumnjali da je ozlijedila kralježnicu.

Na putu do bolnice počela je jako povraćati, radilo se o prozirnoj tekućini, a potom je pala u komu. Mozak joj je naticao i umrla je u manje od 24 sata. Njezin slučaj liječnici su opisali na Wilderness & Environmental Medicine.

Prvi simptomi su glavobolja, mučnina, grčevi

Prvi simptomi da se u tijelu nalazi daleko previše previše tekućine od potrebne količine su glavobolja, mučnina, grčevi. Javljaju se i otežano disanje u ležećem položaju zbog nakupljanja tekućine u plućima (stanje se poboljšava u sjedećem), glavobolja uzrokovana pritiskom endema na mozgu, povraćanje, konvulzije, povećan krvni tlak, otečene ruke i noge… U najtežim slučajevima javlja se gubitak svijesti, koma i smrt.

“Hiperhidracija podrazumijeva ekstremno unošenje vode u organizam u veoma kratkom vremenu za razliku od nekih patoloških stanja organizma u kojima je smanjeno izlučivanje vode iz tijela, a dovodi do slične simptomatologije. U slučaju hiperhidracije podrazumijeva se namjerno unošenje većih količina vode iz različitih razloga”, rekla je za 24sataBranislava Čilić dr.med., specijalist obiteljske medicine iz Zagreba, jednom prilikom kada smo sa njom razgovarali o toj temi.

“Nakon konzumacije veće količine vode, ista brzo prolazi iz želuca jer nema energetsku vrijednost, ima tek nešto malo elektrolita i jurne krvotokom prema bubrezima radi izlučivanja. Bubreg ima svoj kapacitet izlučivanja tekućine urinom, procjenjuje sa na oko 1 litru / h, ali ne više, stoga ako je priljev vode u satu veći od njegovog kapaciteta bubreg nije u mogućnosti kompenzirati veliki priljev vode”, pojasnila je.

“U slučaju prekomjernog unošenja vode bez elektrolita u tijelo pojavljuje se hipotonijska hiperhidracija pri čemu dolazi do hemodilucije tj. razrjeđenja tjelesnih tekućina unutar i izvan stanice. Međutim, jednako važan posljedični poremećaj je smanjenje koncentracije svih tvari u tim tekućinama, prvenstveno natrija ispod 120/mola/l”, kazala je liječnica.

“Liječenje se provodi restrikcijom unosa vode, davanjem elektrolita, koncentrirane otopine glukoze uz koju ako je potrebno i inzulin. U svakom slučaju u svemu, pa i u pijenju vode, moramo biti umjereni i slušati svoj organizam da li nam daje osjećaj žeđi ili ne, ne potiskivati osjećaj žeđi nego mu udovoljiti uzimanjem tekućine pravovremeno”, dodala je.

Ljudsko tijelo prosječno se sastoji od 65 do 70 posto vode, no to se s godinama starosti polako smanjuje. Da bi bili zdravi i dobro se osjećali, neophodno je održavati tu razinu, odnosno unositi dovoljno tekućine u tijelo, ali nikako ne previše.

“Stručnjaci preporučuju od 6 do 8 čaša vode na dan tijekom cijele godine, ali nedavna istraživanja pokazala su da bi ta količina vode trebala biti veća, 10 čaša za žene i 12 čaša za muškarce”, napominju u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar.