Uhićena bivša ministrica Žalac i još tri osobe!

    0
    Foto: Snimka zaslona/YouTube

    Po nalogu novoosnovanog Ureda europskog tužitelja policija je u srijedu ujutro uhitila bivšu ministricu Gabrijelu Žalac te još tri osobe. Premda se pojavila informacija kako je Žalac odvedena na ispitivanje u OLAF to nije istina jer je OLAF savjetodavno tijelo, piše Jutarnji lis

    Ispred obiteljske kuće Gabrijele Žalac u Vinkovcima od ranih jutarnjih sati bila su parkirana dva civilna vozila, jedan zagrebačkih i drugi osječkih registracijskih oznaka, za koje se pretpostavlja da su policijska vozila.

    Po nalogu novoosnovanog Ured europskog javnog tužitelja policija je jutros uhitila bivšu ministricu Gabrijelu Žalac te još tri osobe, doznaje dnevnik.

    Ured europskog javnog tužitelja objavio je i priopćenje:

    “Ured europskog javnog tužitelja u suradnji s hrvatskim Policijskim nacionalnim uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta provodi hitne dokazne radnje danas, 10. studenoga 2021. godine, u Hrvatskoj.

    Navedene radnje odnose se na četiri osobe za koje se sumnja da su počinile kaznena djela u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU te u Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU), vezano uz postupke javne nabave informatičkog sustava.

    Ured europskog javnog tužitelja će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju o čemu će pravodobno obavijestiti javnost. Do tada neće biti objavljivane nikakve dodatne pojedinosti”, naveli su.

    Preplaćeni posao izrade softvera

    Podsjetimo, prije dvadesetak dana MUP je potvrdio da se provodi kriminalističko istraživanje u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Kako su mediji doznali istražuju se sumnje u preplaćeni posao izrade softvera, slučaj koji je otkriven još 2019. godine.

    Sporni posao počeo je direktnom dodjelom u rujnu 2017. da bi, nakon što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) poništila odluku o dodjeli posla, na raspisanom javnom natječaju pobijedila tvrtka Marija Jukića, Ampelos, koja se jedina javila na natječaj, o čemu smo već pisali.

    U studenome iste godine, DKOM je po žalbi KING ICT-ja ukinuo odluku Žalac da posao, tada vrijedan 10 milijuna kuna, bez natječaja dodijeli zajednici ponuditelja – tvrtkama Razvojna platforma i Micro projekt, kojima je na čelu bio Mladen Šimunac, poznanik tadašnje ministrice Žalac. DKOM je zaključio kako za Ministarstvo nije dokazalo na temelju kojih činjenica i okolnosti je zaključilo da u konkretnom slučaju ne postoji razumna alternativa ili zamjena za natječaj.

    Zanimljivo je kako je KING ICT u svojoj žalbi koja je srušila posao naveo kako nije istina da su izabrane tvrtke jedine koje su u državi u stanju obaviti predmetni posao već da to može njih nekoliko: među ostalima tvrtke Ampelos i InfoDom. Nakon što im je DKOM osporio dodjelu posla bez natječaja, odnosno putem tzv. pregovaračkog postupka bez prethodne objave poziva na nadmetanje, Ministarstvo je raspisalo natječaj, sada, međutim, vrijedan 16,24 milijuna kuna, odnosno oko 13 milijuna kuna + PDV.

    Novac je reinvestiran?

    Na natječaj se pak javio samo jedan ponuditelj – zajednica koju su činile tvrtke Ampelos d.o.o. i InfoDom d.o.o. Naravno, one su i izabrane na natječaju, koji se medijima činio dosta čudan. Prije svega problematizirali su da postoji posredna povezanost između vlasničkih struktura tvrtki koje su pobijedile na natječaju te onih kojima je godinu dana prije posao bio dodijeljen direktno.

    Naime, u trenutku natječaja u Ampelosu je član uprave bio bivši poslovni partner Mladena Šimunca, Željko Marić. Premda su u svojima izjavama za medije i Jukić i Marić potvrdili da su prije surađivali sa Šimuncem, obojica su rekla kako je ta suradnja “past tense” te da u vrijeme natječaja nisu poslovno povezani s njime, piše Jutarnji.

    Puno veću sjenu sumnje na čitav posao je pitanje štos e događalo s novcem koji je Ministarstvo uplatilo. Naime, vlasnik Ampelosa Jukić si je, kako je to otkrio portal Telegram, dan nakon uplate Ministarstva isplatio puni iznos dobiti “8,5 milijuna kroz isplatu dobiti i plaćanja poreza na dobit te 2,3 milijuna kuna kroz pozajmicu jedinom zaposleniku”. Jukić je, pak, nakon Telegramova otkrića, rekao kako on novac nije uzeo sebi već je novac reinvestiran u edukaciju.

    Anita M