Izbori za hrvatske zastupnike u Europski parlament, koji će se održati 26. svibnja, bit će treći od punopravnog članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Birači će tada imati priliku izabrati 12 zastupnika u mandatu od 2019. do 2024. godine, odnosno 11 do završetka procesa izlaska Velike Britanije iz EU.Zbirnu listu pravovaljanih kandidacijskih lista možete pogledati ovdje.
Kao i na prethodnim izborima, 2013. i 2014. godine, Hrvatska uz biračka mjesta u inozemstvu čini jednu izbornu jedinicu i zastupnici se biraju razmjernim izbornim sustavom s mogućnošću preferencijalnog glasovanja. Iako smo već po dva puta za Europski parlament i Hrvatski sabor (2015. i 2016.) mogli iskazati svoju preferenciju na izbornoj listi određenom kandidatu za zastupnika, preferencijalno glasovanje biračima i dalje ponekad izaziva nedoumice.
U definiciji stoji da je to oblik glasovanja u kojemu birač ima jedan ili više glasova i njima izražava vlastite preferencije u odnosu prema kandidatima koji se natječu za glasove. No Zakon o izborima zastupnika iz RH u Europski parlament (čl. 24.) i upute Državnog izbornog povjerenstva (DIP) preciziraju da se u Hrvatskoj na izbornom listiću može zaokružiti samo jednog kandidata kojemu želimo dati prednost pred ostalima.
Prema tome listić će biti valjan ako zaokružite redni broj ispred naziva kandidacijske liste, a ako želite dati preferirani glas nekom kandidatu s te liste trebate zaokružiti broj ispred njegova imena i prezimena.
DIP pojašnjava i da glasački listić neće biti valjan ako je:
– neispunjen
– popunjen tako da se ne može sa sigurnošću utvrditi volja birača i
okolnost za koju je kandidacijsku listu glasovao
– birač glasovao za dvije ili više kandidacijskih lista
– birač glasovao za kandidate s različitih kandidacijskih lista, a nije
zaokružio jednu od kandidacijskih lista
Da bi dobio mandat preferencijalnim glasovanjem kandidat bi trebao imati najmanje 10% glasova od ukupnog broja kojega je osvojila lista na kojoj se nalazi.
Raos: Preferencijalnim glasovanjem birači mogu intervenirati u volju
vodstva stranke
Višeslav Raos, profesor na zagrebačkom Fakultetu političkh znanosti za HRT-ov web portal kazao je da je u porastu broj građana koji koriste pravo da daju svoju preferenciju nekom kandidatu. Smatra također da nije uvijek jasno hoće li doista taj preferencijski glas i imati utjecaj na konačni poredak kandidata.
– To se događa jer će mnogi birači dati preferencijski glas upravo poznatijem kandidatu koji je ionako pri vrhu izborne liste. Ono što je možda specifično kod političkih stranaka u Hrvatskoj jesu čelnici stranaka koji su se postavili na dno liste kako bi možda “povukli” dio glasova. No oni zaboravljaju da bi to moglo biti kontraproduktivno jer bi se mogli preferencijski glasovi “sliti” njima. Tako bi oni mogli preskočiti druge kandidate, a nisam siguran da bi ti čelnici doista bili spremni sjediti u Europskom parlamentu – kazao je Raos.
– Preferencija služi tome da netko tko je niže rangiran zbog stranačke odluke, u konačnici ipak dobije mandat zato što birači to tako žele. Poanta preferencijalnog glasovanja je da je zakonodavac iščupao kontrolu stranaka nad listama i djelomično je ipak stavio u ruke birača, tako da birači mogu intervenirati u volju vodstva stranke.
Preferencijalno glasovanje u Hrvatskoj provodi se na zatvorenim, ali neblokiranim listama. Otvorena lista podrazumijevala bi bitno veću slobodu biračima. Raos navodi da bi u otvorenim listama birač potpuno mogao utjecati na poredak kojega nudi neka stranka te ističe primjer Finske gdje birači imaju čak pravo dopisivati ime osobe koja nije na listi.
“Novije članice EU-a, mlađe demokracije – nizak odaziv na izbore”
Iako građani često europske izbore smatraju manje važnima od njihovih nacionalnih, što se jasno reflektira u niskom postotku izlaska na biračka mjesta, ima država koje uvijek imaju veliki odaziv jer je ondje glasovanje obavezno – poput Belgije, Luksemburga, Bugarske, Cipra i Grčke.
– Njemačka također ima dobar odaziv iako ondje glasovanje nije obavezno. Tu je riječ i o političkoj kulturi. Općenito, novije članice EU-a, koje su mlađe demokracije, imaju dosta nizak odaziv. Uz Hrvatsku, Slovačka ima izuzetno nizak odaziv, ali i Slovenija i Češka, naglašava Raos i dodaje kako sumnja da će u Hrvatskoj biti ove godine značajno veći izlazak na izbore, ali se nada da će biti nešto veći nego prije pet godina.
Europski parlament posljednjih mjeseci provodi kampanju kroz #ovajputglasam aktivnosti i putem internetske stranice ovajputglasam.eu poziva birače na što veći odaziv.
Koja vam je opcija najbliskija?
Ali ako pak i dalje ne znate kome pokloniti svoje povjerenje u nedjelju i koga zaokružiti od ponuđene 33 liste i 396 kandidata, možda će vam pomoći aplikacija https://euandi2019.eu/survey/default/EN koju su pripremili Europski sveučilišni institut, Sveučilište u Luzernu i nacionalni timovi u svakoj od država članica EU.