U raspravi o učinkovitosti cjepiva s protivnicima cijepljenja logika je često uzaludna, a još je teže kada zagovornici cijepljenja znaju da su osobe koje dovode u pitanje njegovu sigurnost vrlo obrazovane i logične u ostalim životnim aspektima. Umjesto argumenata i činjenica znanstvenici preporučuju da im se pokažu vrlo konkretne posljedice necijepljenja.
Anketa koju su proveli pokazala je da će iznošenje činjenica o pozitivnim stranama cijepljenja kod osoba koje mu se protive izazvati samo još veći otpor, piše ScienceAlert.
Drugim riječima, nije važno koliko puta protivnicima cijepljenja kažete da u sastavu cjepiva još od 2000. nema žive ili da su nebrojene studije i neupitni dokazi pokazali nepostojanje uzročne povezanosti između cijepljenja i autizma ili između cijepljenja i multiple skleroze. Dr. Keith Holyoak sa Sveučilišta California u Los Angelesu kaže da oni na to ne reagiraju.
Studija koju je u suradnji s kolegama proveo 2015. na 315 protivnika cijepljenja pokazala je da je učinkovita taktika – pokazati im drugu stranu, posljedice necijepljenja koje ponekad mogu biti vrlo teške, a nerijetko imaju i smrtni ishod.
Sudionike istraživanja znanstvenici su podijelili u tri grupe, ponudivši im tri priče u nastojanju da izmijene način na koji razmišljaju: prvoj su grupi podastrli činjenice o sigurnosti cjepiva američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), članovima druge grupe dali su da pročitaju članak o prehrani ptica koji s temom nije imao nikakvih dodirnih točaka, a trećoj su grupi dali fotografije djece oboljele od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem kao i snimku svjedočenja majke čiji je desetomjesečni sin umro od posljedica ospica.
Druga grupa bila je kontrolna, a na iznenađenje znanstvenika, članak o prehrani ptica na protivnike cijepljenja djelovao je identično kao i podaci CDC-a o sigurnosti cjepiva.
Samo su na treću grupu ispitanika fotografije oboljelih i smrtno stradalih, kao i istinite priče o smrtnim ishodima od zaraze vodenim kozicama i ospicama utjecali na promjenu stajališta.
Znanstvenici kažu kako se u nastojanju da se utječe na izmjenu načina razmišljanja protivnika cijepljenja treba usredotočiti na ono zbog čega je cijepljenje ključno, umjesto na iznošenje argumenata o njegovoj sigurnosti.
“Učinkovitije je istaknuti pozitivne razloge za cijepljenje i ne zauzimati konfrontacijski stav izravno im se suprotstavljajući negativnim argumentima protiv cijepljenja”, smatra Keith Holyoak.
“Postoje jako dobri razlozi za cijepljenje: od ospica se vi i vaše dijete možete ozbiljno razboljeti. Ponekad je neminovan smrtni ishod. To se često zaboravlja u raspravi o tomu ima li cjepivo nuspojave”, kaže Holyoak.
Podsjeća da protivnici cjepiva smatraju da povratak dječjih bolesti iskorijenjenih imunizacijom nije posljedica uzlaznog trenda necijepljenja djece, već prirodnog slijeda stvari koji nikakvi farmaceutski proizvodi ne mogu zaustaviti.
Podsjeća i kako ne smijemo zaboraviti da i zagovornici cijepljenja i njegovi protivnici u jednakoj mjeri brinu o sigurnosti i zdravlju svoje djece.
Konkretni podaci kažu: difterija, hripavac, ospice, rubeola, dječja paraliza i zaušnjaci u zemljama s dobrom procijepljenošću, a među njima je i Hrvatska gotovo više ne postoje. Po podacima HZJZ-a tetanus je u Hrvatskoj u odnosu na početak cijepljenja reduciran za 97 posto, tuberkuloza za 93 posto, a hepatitis B, protiv kojeg je cijepljenje obvezno od 1999. godine, za 65 posto.