Porez na nasljedstvo datira još iz Rimskog Carstva. Ono je uzimalo pet posto naslijeđene imovine za isplatu vojničkih mirovina.
Većina europskih država danas ubire porez na nasljedstvo. No, obuhvat oporezivanja i visine poreznih stopa u njima znatno se razlikuju, piše T-portal.
Porezi na nasljedstvo naplaćuju se na vrijednost prenesene imovine i plaćaju ih nasljednici sukladno nacionalnim propisima o nasljeđivanju.
Većina europskih zemalja ima poseban porez koji se odnosi na nasljedstvo i darove, a u nekima se ono ne oporezuje ili se oporezuje kao i u drugim slučajevima prijenosa imovine.
Tko (ne) oporezuje nasljedstvo?
Porez na nasljedstvo ne primjenjuje se u Austriji, Češkoj, Cipru, Estoniji, Latviji, Malti, Rumunjskoj, Norveškoj, Slovačkoj i Švedskoj.
Ostale zemlje oporezuju nasljedstvo, a razina oporezivanja ovisi o obiteljskoj povezanosti s preminulim, kao i o naslijeđenom iznosu.
U većini zemalja nasljednici iz prvog nasljednog reda (bračni drugovi, potomci, preci) oslobođeni su djelomično ili u potpunosti plaćanja poreza.
Porez na nasljedstvo – progresivan
U nekim zemljama, poput Belgije, Španjolske ili Švicarske, stope poreza na nasljedstvo razlikuju se ovisno o regiji.
Većina europskih zemalja ne oporezuje transfere ispod određenog iznosa.
Neke imaju jedinstvene porezne stope, a u većini je na snazi više stopa uz visoke raspone, pri čemu progresivno rastu ovisno o obiteljskoj povezanosti i veličini nasljedstva.
Primjerice, u Njemačkoj se primjenjuju stope od sedam do 50 posto, u Francuskoj od pet do 60 posto, a u Španjolskoj od 7,65 do čak 87,6 posto.
U Hrvatskoj blag porezni tretman
U Hrvatskoj je oporezivanje nasljedstva znatno blaže nego u većini ostalih zemalja s ovim poreznim oblikom.
Na snazi je jedinstvena porezna stopa od četiri posto, neovisno o veličini nasljedstva.
Prvi nasljedni red, koji čine bračni drug, potomci i preci koji čine uspravnu liniju te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s umrlim, u potpunosti je oslobođen plaćanja poreza.