Uvjereni ste da znate kako spasiti svjetsku ekonomiju? Jasno vam je u čemu griješi izbornik nogometne reprezentacije? Sigurni ste da teta u vrtiću pogrešno odgaja vaše dijete? Pouzdano znate da se kvarkovi mogu rascijepiti na još sitnije subatomske čestice? Možda je sve to doista tako. A možda ste žrtva Dunning-Krugerova efekta.
Riječ je o kognitivnoj pristranosti prema kojoj ljudi s niskim sposobnostima, stručnošću ili iskustvom u nekom području imaju sklonost precijeniti svoje znanje u tom području. Međutim, Dunning-Krugerov efekt ima i suprotan učinak: osobe s visokim sposobnostima sklone su podcjenjivati svoje znanje.
Taj je efekt prvi puta spomenut u radu američkih psihologa Davida Dunninga i Justina Krugera iz 1999. godine. Oni su se u svom istraživanju usredotočili na društvene vještine, logiku i poznavanje jezika, ali su temeljem njihovih rezultata u međuvremenu provedene brojne dodatne studije o vlastitoj procjeni znanja na raznim područjima, poput znanosti, medicine, ekonomije, politike, vožnje automobila, snalaženja u prostoru, kratkotrajnog i dugotrajnog pamćenja.
I sva su ta istraživanja došla do više-manje istih zaključaka: oni koji najmanje znaju skloni su najviše precjenjivati svoje znanje! Dakako, vrijedi i obratno – oni koji znaju najviše, najviše i podcjenjuju vlastite vještine i sposobnosti. Korelacija je gotovo savršena.
Postoji jednostavno i logično objašnjenje zašto je tome tako. Osobe koje ne posjeduju znanja ili vještine, isto tako ne posjeduju ni sposobnost procjenjivanja vlastitog znanja ili vještina. Ili, riječima samog Davida Dunninga:
IZVOR: JET SET / AUTOR: JET SET
‘Ako ste nesposobni, ne možete znati da ste nesposobni … Vještine koje su vam potrebne da dođete do pravog odgovora upravo su one vještine koje su vam potrebne da prepoznate što je pravi odgovor.’
Među psiholozima uglavnom postoji konsenzus o empirijskim rezultatima istraživanja Dunning-Krugerova efekta, no postoje različita mišljenja o praktičnoj važnosti tog fenomena. Čak su i autori izvornog istraživanja mislili da njihov rad možda nikada neće biti objavljen, a Dunning je jednom prilikom izrazio iznenađenje što se njihova ideja ‘zadržala toliko dugo u javnosti i što je postala viralna u tolikom broju područja’.
Štoviše, Dunning i Kruger su 2000. godine za svoje istraživanje osvojili Ig Nobela, satiričnu inačicu nagrade švedske akademije koja se dodjeljuje za najbesmislenije znanstvene radove.
Ipak, čini se da Dunning-Krugerov efekt sjajno opisuje aktualno stanje svijeta. Opsežna znanstvena studija provedena ove godine – u kojoj su istraženi stavovi i znanja o covidu-19, cjepivima, klimatskim promjenama, homeopatiji, GMO-u, nuklearnoj energiji i evoluciji – pokazala je, posve u skladu s Dunning-Krugerovim efektom, da ljudi koji odbacuju znanstveni konsenzus o tim pitanjima misle da o njima znaju najviše, a zapravo znaju – najmanje piše Darko Vlahović za tportal